Generisao je val pritiska koji su detektovali barografi na najmanje 50 stanica širom planete. Prema izvještajima, ubijeno je 36.000 ljudi, a erupcija je oslobodila pepeo koji je sljedeće godine smanjio globalnu temperaturu za 0,5 do 0,8 °C. Stoga je 1884. godina postala poznata kao “godina bez ljeta”
Dana 27. augusta 1883. godine u 10:02 sati po lokalnom vremenu, u Sundskom moreuzu između Jave i Sumatre, Zemlja je emitovala zvuk koji naučnici smatraju najglasnijim u dokumentovanoj historiji.
Fenomen ostao mjerljiv pet uzastopnih dana
Prema izvještaju Britannice, posljednja eksplozija vulkana Krakatoa dostigla je 310 decibela na izvoru. Tutnjava se čula na udaljenosti do 4.800 kilometara.
Štaviše, bum nije bio samo „vrlo glasan zvuk“. Prema Acoustics Todayju, generisao je val pritiska koji su detektovali barografi na najmanje 50 stanica širom planete.
Stoga su ovi zapisi pokazali jedinstven obrazac u historiji geofizike. Val je obišao Zemljinu kuglu tri do četiri puta u svakom smjeru. Fenomen je ostao mjerljiv skoro pet uzastopnih dana.
Najglasniji zvuk u decibelima
Skala decibela je logaritamska. Svako povećanje od 10 dB predstavlja desetostruko množenje intenziteta. Stoga, poređenje Krakataue sa svakodnevnim zvukovima zahtijeva oprez.
– Normalan razgovor: 60 dB
– Rok koncert u blizini zvučnika: 120 dB (prag bola)
– Poletanje mlaznog aviona na 25 metara: 150 dB
– Puknuće ljudske bubne opne iznad: 160 dB
– Atomska bomba u Hirošimi na 250 metara: blizu 240 dB
– Krakatoa 1883. (procjena): 310 dB
Prema fizici, 194 dB je teoretski maksimalna jačina zvuka u zraku na nivou mora. Iznad toga, prestaje biti zvuk u tradicionalnom smislu. Postaje atmosferski udarni val.
Stoga, kada se govori o 310 dB na Krakatoi, to se odnosi na pritisak na izvoru izračunat retroaktivno. Drugim riječima, to je procjena onoga što bi bilo zabilježeno.
Kako je najglasniji zvuk na Zemlji prešao 4.800 km
Četiri hiljade osamsto kilometara je teško sagledati. Prema historijskoj dokumentaciji , mornari na ostrvu Rodrigues prijavili su da su čuli “teške topovske pucnje” sa sjeveroistoka.
Širenje je bilo moguće zahvaljujući kombinaciji niza faktora. Oslobođena energija je bila ogromna. Okeanska topografija je pogodovala atmosferskom širenju.
U poređenju sa trenutnim fenomenima, prema NOAA, događaji ovog obima su izuzetno rijetki. U vulkanološkim zapisima se pojavljuju možda jednom u hiljadu godina.
Valovi pritiska su kružili svijetom
Najmanje 50 meteoroloških stanica širom planete zabilježilo je uzastopne impulse pritiska. Prema radu Thomasa Gabrielsona, ovi impulsi su bili zvuk koji je kružio oko planete.
Stoga je rekord impresivan. Svaki puls je bio potpuni krug, a povratak u početnu tačku trajao je otprilike 36 sati.
Drugim riječima, bilo je najmanje sedam detektabilnih pulseva tokom skoro pet dana. Ovaj jedinstveni obrazac ponovo je viđen tek 2022. godine.
Podvodni vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 15. januara 2022. eruptirao je u južnom Pacifiku. Prema Atmospheric Chemistry and Physics, to je bila najveća erupcija 21. stoljeća.
Hunga Tonga je također proizvela valove pritiska koji su kružili oko planete. To je bio prvi put od Krakatoe da je ovaj fenomen zabilježen modernim instrumentima.
Stoga su podaci pomogli u rekalibraciji historijskih procjena. Stari proračuni o Krakatoi dobili su direktnu potvrdu.
Ipak, Hunga Tonga je bila znatno ispod Krakatoe po apsolutnom zvučnom pritisku. Međutim, pokazalo se da je mehanizam i dalje moguć.
Zašto je ovo važno za energetski i infrastrukturni sektor
Sundski moreuz nije samo historijska zanimljivost. Prema globalnim pomorskim rutama, to je jedan od najprometnijih energetskih prolaza na planeti.
Drugim riječima, svaki veći seizmički ili vulkanski događaj u tom području ima potencijal da poremeti globalnu logistiku tečnog prirodnog gasa, nafte i metalurškog uglja.
Slično tome, platforme na moru i LNG terminali u regiji Južnog Pacifika moraju biti projektovani tako da izdrže atmosferske udarne valove i vulkanske cunamije.
Prema riječima inženjera za procjenu rizika u ovom sektoru, događaj Krakatoa iz 1883. godine je referenca koja se i danas koristi u modeliranju. On definira “najgori mogući scenario” za cunamije vulkanskog porijekla.
Šta se promijenilo od 1883.
S druge strane, tehnologija praćenja se radikalno promijenila. Smithsonian upravlja Globalnim programom vulkanizma sa satelitskim senzorima 24 sata dnevno.
Prema podacima USGS-a, NOAA održava plutače za detekciju cunamija u svim okeanima. Međunarodne agencije sada mogu detektovati erupciju za nekoliko sekundi.
Ipak, postoje ograničenja. Tačno predviđanje erupcija satima unaprijed ostaje neriješen naučni izazov.
Naslijeđe najglasnijeg zvuka u historiji
Prema specijaliziranim izvještajima, erupcija Krakatoe ubila je 36.000 ljudi. Većina je bila uzrokovana povezanim cunamijijem koji su dostizali visinu preko 40 metara.
Štaviše, erupcija je oslobodila pepeo koji je sljedeće godine smanjio globalnu temperaturu za 0,5 do 0,8 °C. Stoga je 1884. godina postala poznata kao “godina bez ljeta” na sjevernoj hemisferi.
Drugim riječima, jedan geološki događaj promijenio je klimu, ekonomiju i javnu percepciju moći prirode na planetarnoj skali. Pouke ostaju relevantne za globalnu energetsku infrastrukturu.
Važno je zapamtiti jedno značajno upozorenje. Procjena od 310 dB nosi marginu greške. Zasnovana je na retroaktivnoj ekstrapolaciji zapisa iz 19. stoljeća.
Međutim, naučni konsenzus smatra da je Krakatoa najdokumentovaniji zvuk ikada proizveden na Zemljinoj površini. Stoga taj broj ostaje referentni.
┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
