Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija kazao je za N1, povodom smrti Ratka Mladića, da je pravosnažno osuđeni ratni zločinac do kraja života ostao iza rešetaka uprkos, kako tvrdi, velikim političkim i diplomatskim pritiscima tokom posljednjih nekoliko godina da bude pušten na slobodu.
Lagumdžija je posebno izdvojio djelovanje diplomatije Srbije i Rusije, navodeći da je najveća podrška zahtjevima za Mladićevo puštanje u Vijeću sigurnosti UN-a dolazila iz Moskve. Istovremeno je upozorio da još traju pokušaji okončanja rada Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
“Kaznu je odslužio do kraja”
Lagumdžija smatra da je Mladićevom smrću, koliko je to nakon počinjenih zločina moguće, zadovoljena “ovozemaljska pravda”.
Podsjetio je da Mladić nije osuđen samo za genocid u Srebrenici nego i za teroriziranje građana Sarajeva i druge zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
“Možemo reći da je kazna odslužena do kraja“, kazao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, tokom posljednje dvije do tri godine postojali su veliki pritisci da Mladić bude pušten na slobodu, a oni nisu dolazili samo iz Srbije.
Mladić je preminuo dok je služio doživotnu kaznu. Njegovi zahtjevi za prijevremeno puštanje zbog zdravstvenog stanja više puta su odbijani.
“Da su uspjeli, Mladić bi danas umro u Srbiji”
Lagumdžija je posebno govorio o pritiscima na Rezidualni mehanizam, instituciju koja je nastavila obavljati preostale funkcije Haškog tribunala.
Tvrdi da su posljednjih godina postojali pokušaji da njegov rad bude okončan.
“Da je to urađeno, danas bi Mladić umro u Srbiji“, kazao je Lagumdžija.
Zbog toga je odao priznanje ljudima u Rezidualnom mehanizmu koji su, kako kaže, izdržali pritiske i nastavili rad institucije.
“Mnogo ozbiljniji dio posla radila je diplomatija Srbije”
Lagumdžija je kazao da se tokom gotovo tri godine rada u New Yorku više puta susretao s ovim pitanjem na sjednicama Vijeća sigurnosti posvećenim radu Rezidualnog mehanizma.
Prema njegovim riječima, predstavnici Srbije koristili su te rasprave kako bi pokretali pitanje Mladićevog puštanja.
“Advokati su radili svoj dio posla. Mnogo ozbiljniji dio posla radila je diplomatija Srbije“, kazao je.
Dodao je da je Banja Luka pružala podršku takvim nastojanjima, ali da je ključna međunarodna podrška dolazila iz Rusije.
“Najveća podrška Ratku Mladiću da se izda na slobodu upravo je dolazila u Vijeću sigurnosti iz Moskve, iz Rusije“, rekao je Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, Rusija i dalje nastoji dovesti do okončanja rada Rezidualnog mehanizma i na taj način relativizirati ono što je utvrđeno kroz rad međunarodnog pravosuđa.
Lagumdžija je kazao da takvi zahtjevi nisu mogli dobiti potrebnu podršku u Vijeću sigurnosti.
Vrijeme da se sjete oni koji nisu dočekali
Govoreći o samoj smrti Mladića, Lagumdžija je naglasio da bi pažnja prije svega trebala biti usmjerena prema njegovim žrtvama.
“Ovo je vrijeme da se sjetimo svih žrtava. Ovo je vrijeme da se sjetimo onih koji nisu dočekali“, kazao je.
Posebno je govorio o majkama Srebrenice i preživjelima koji su decenijama insistirali na pravdi, među njima i Hatidži Mehmedović, koja je preminula 2018. godine, nakon što je dočekala prvostepenu presudu Mladiću za genocid u Srebrenici.
Lagumdžija je naglasio i da odnos Srbije prema ratnim zločinima ne treba predstavljati kao odnos cijelog srbijanskog društva.
Podsjetio je na period Zorana Đinđića i kasnije djelovanje vlasti u Srbiji na pronalaženju haških bjegunaca, govoreći o postojanju “druge Srbije”.
“Između toga je Srbija imala jednu drugu Srbiju, za koju se nadam da se budi i da će se ponovo pojaviti“, kazao je.
Takvu Srbiju vidi i među onima koji su podržavali suočavanje s činjenicama i Rezoluciju Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici.
“Ovakav kraj je poruka drugima”
Lagumdžija smatra da činjenica da je Mladić umro služeći doživotnu kaznu ima značaj koji prevazilazi njegov pojedinačni slučaj.
“Okončan je život jednog ratnog zločinca, ali okončan onako kako treba da služi kao poruka i onima drugima koji ga slave“, kazao je.
Smatra da bi poruka bila potpuno drugačija da je Mladić bio pušten i posljednje dane života proveo na slobodi.
“Bila bi potpuno druga poruka da je on umro u Beogradu, u svom privatnom krevetu. To se, eto, nije desilo“, rekao je.
Govoreći o negiranju genocida i politici vlasti Srbije, Lagumdžija je poručio da region može krenuti naprijed, ali da se mora suprotstaviti projektima zasnovanim na revizionizmu i ideji “srpskog svijeta”.
“Regija može naprijed, samo Vučić neće moći naprijed“, kazao je.
Kao važan primjer naveo je usvajanje Rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici uprkos snažnom protivljenju vlasti Srbije.
“Bitka još traje“, poručio je Lagumdžija, izražavajući nadu da će “druga Srbija” ponovo ojačati i omogućiti regionu da krene naprijed.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
