Habijan je naveo da se reforme zasnivaju na tri glavna pravca: uvođenju doživotnog zatvora, redefinisanju sigurnosne mjere nadzora nakon odsluženja kazne i donošenju posebnog zakona za smještaj opasnih osoba pod stalni nadzor.
Prema riječima ministra, doživotni zatvor bio bi alternativa za najteža krivična djela za koja je sada propisana dugotrajna kazna, uz mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina, po uzoru na dio prakse u zemljama Evropske unije.
Prema riječima ministra, izmjene su potaknute nedavnim teškim zločinom u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnjak, a za ubistvo je osumnjičen muškarac ranije osuđivan za ubistvo. Novi institut predviđa da osobe koje su odslužile kaznu, ali su i dalje procijenjene kao ozbiljno opasne, budu smještene u posebne ustanove zasnovane na modelu njemačkog rješenja.
O takvoj mjeri odlučivao bi sud na osnovu stručnih vještačenja i prijedloga nadležnog tijela, a odluka bi se preispitivala najmanje jednom godišnje.
Habijan je upozorio i na manjak zatvorskih kapaciteta, navodeći da je u hrvatskim kaznenim ustanovama oko 5.000 osoba, iako je raspoloživo oko 4.000 mjesta, zbog čega je najavljeno proširenje i izgradnja novih objekata.
Ministrica zdravstva, Irena Hrstić, pojasnila je da nova ustanova ne bi bila klasična zdravstvena niti kaznena institucija, nego posebna ustanova za osobe bez dijagnosticirane duševne bolesti, ali s izraženim nasilnim obrascima ponašanja.
U takvoj ustanovi provodio bi se tretman, a ne liječenje, a procjene nadležnih govore da bi ovom mjerom bilo obuhvaćeno manje od deset osoba.
