Tim predvođen Danielom Kaplanom, dermatologom s Univerziteta u Pittsburghu, proučavao je alergijski kontaktni dermatitis, vrstu osipa koju izazivaju nadražujuće tvari poput otrovnog bršljana ili nikla u nakitu.
U eksperimentu su miševima izazvali osip na ušima, a oni koji su se češali razvili su jače oticanje i veći priliv upalnih ćelija.
Da bi provjerili da li problem zaista pravi samo češanje, istraživači su dijelu miševa stavili zaštitne ovratnike kako bi osjećali svrbež, ali ne bi mogli češati kožu.
I kod njih su otok i upala bili znatno blaži, što je, prema Kaplanovim riječima, u skladu sa svakodnevnim iskustvom ljudi. Kako je rekao, ubod komarca obično nestane za nekoliko minuta ako ga se ne dira, ali ako ga počnete češati, postaje vaš prijatelj do sedam dana uz više svrbeža i upale.
Istraživači su potom analizirali mastocite, ćelije imunološkog sistema koje među prvima reagiraju u koži. Poznato je da alergeni aktiviraju te ćelije, ali Kaplanov tim je pokazao i da supstanca P, hemijski glasnik koji oslobađaju nervne ćelije osjetljive na bol, može pokrenuti mastocite drugim putem.
To objašnjava zašto češanje, koje često preraste u blagu bol, dodatno pojačava osip i ujede.
Iako su u zasebnom eksperimentu miševi koji su se češali imali manje bakterije Staphylococcus aureus na koži, Kaplan poručuje da to ne mijenja preporuku ljekara.
“Na kraju, češanje je štetno”, rekao je.
Za ubode insekata, otrovni bršljan i slične osipe dermatolozi savjetuju kreme s hidrokortizonom, kalamin losion, kupke od zobi i mentol kreme koje privremeno stvaraju osjećaj hlađenja i pomažu da se prekine ciklus svrbeža i češanja.


