Istraživači sa Univerziteta u Aberdeenu i UNED Madrid istraživali su neandertalska nalazišta u zapadnoj Evropi, posebno neobičnu veliku količinu zuba nosoroga pronađenih u Payreu u Francuskoj. To je dovelo do pitanja zašto je postojalo tako veliko nalazište ovih zuba?
Kao što opisuje nedavna studija objavljena u časopisu Human Evolution, korištenje faunističkih alata od strane neandertalaca već neko vrijeme intrigira istraživače. Međutim, postoji značajan nedostatak u tafonomskoj dentalnoj analizi vezanoj za ovu temu. Studija je imala za cilj istražiti hipotezu da su paleolitske grupe možda koristile zube nosoroga kao oruđe.
Istraživači su prvi put proveli kontrolisane arheološke eksperimente na zubima nosoroga, što označava prvo detaljno istraživanje njihove potencijalne upotrebe tokom srednjeg paleolita u zapadnoj Evropi. Ova studija doprinosi razumijevanju strategija preživljavanja i materijalne kulture neandertalaca, navode autori studije.
Dokazi na tri lokacije, uključujući Payre u Francuskoj i još dva nalazišta u jugozapadnoj Francuskoj i južnoj Kini, ukazuju na to da su zubi nosoroga “možda namjerno obrađivani za sekundarnu upotrebu u neprehrambene svrhe”, navodi se u studiji.
U Payreu su pronašli sloj koji se sastoji od 91 posto izoliranih zuba, kako izvještava Archaeology News.
Za potrebe ove studije arheolozi su analizirali 12 nalazišta iz srednjeg paleolitika širom Španije i Francuske. Proučavali su tragove na zubima kako bi isključili žvakanje kao uzrok oštećenja i utvrdili da li su u pitanju tragovi uklanjanja, ogrebotine ili habanje nastalo korištenjem.
Prema pisanju Archaeology Magazinea, dva glavna nalazišta bila su španski lokalitet El Castillo i francuski Pech-de-l’Azé II. Na lokalitetu El Castillo pronađena su 202 zuba nosoroga, a prema Science Newsu, na 25 njih uočeni su tragovi korištenja koji ranije nikada nisu bili naučno pripisani određenoj svrsi.
Pod mikroskopom, zubi su pokazivali tragove ponavljanog kontakta s tvrdim površinama. Zbog toga su istraživači praktično pokušali da oponašaju neandertalce, koristili su moderne zube kako bi oblikovali alat i provjerili odgovaraju li tragovi koje ostavljaju onima pronađenim na arheološkim uzorcima.
Koristili su zube kao čekiće za oblikovanje kamenog oruđa, ali i kao nakovnje za rezanje biljnih vlakana i kože. Istraživači su ustanovili da njihovi eksperimentalni alati odgovaraju neandertalskim alatima starim oko 100.000 godina. Također su otkrili koji su zubi bili najpogodniji za upotrebu, na primjer, veći zubi s ravnijim površinama, što im je omogućilo da shvate kako su neandertalci birali zube za određene zadatke.
“Nikada prije nisam pronašla zube s ovakvim vrstama tragova. U početku sam bila prilično skeptična”, rekla je Sanz-Royo sa Univerziteta Aberdeen za Science News.
Kako eksperiment pokazuje, istraživači su stekli novo razumijevanje načina razmišljanja neandertalaca, pa su čak i uspjeli rekonstruisati njihove postupke kao moderni ljudi.
Još jednom je dovedena u pitanje priča o “glupim neandertalcima”, jer studija sugeriše da su posjedovali sofisticirane kognitivne sposobnosti pri odabiru i korištenju alata. Kako navodi Science News, “puni opseg kognitivnih sposobnosti neandertalaca predmet je žustre rasprave”. Istraživači sve češće otkrivaju da su ti takozvani primitivni ljudi posjedovali simboličko razmišljanje, za koje se ranije vjerovalo da je karakteristično samo za moderne ljude.
“Ova studija je važna jer otvara mogućnost da su, pored kostiju i rogova, i zubi nosoroga, koji su izuzetno tvrd materijal, bili veoma korisni”, rekla je Sanz-Royo za Archaeology Magazine.
Pored toga što su zubi nosoroga bili dio njihovog seta alata, studija je pokazala da neandertalci nisu samo jeli životinje koje su lovili, već su od njihovih ostataka pravili i alat, što je, kako zaključuje Science News, “osobina modernosti”. Prema tome, oni uopće nisu bili primitivni ljudi.
