Zbog odluke žirija, ove godine neće biti dodijeljeni Zlatni lavovi, a posjetioci će u prostorima Giardini i Arsenale glasati za najbolji nacionalni paviljon među 100 učesnika te za najboljeg učesnika glavne izložbe “U molskim tonalitetima”. Pobjednici će biti proglašeni posljednjeg dana manifestacije, 22. novembra.
Dio kritika odnosio se na to što je žiri svoju odluku ograničio na zemlje koje istražuje Međunarodni krivični sud zbog kršenja ljudskih prava, dok su pojedini smatrali da je trebalo uključiti i Sjedinjene Američke Države. Britanski umjetnik Anish Kapoor situaciju je opisao riječima: “Politika mržnje i rata traje predugo”.
Glavnu izložbu osmislila je Koyo Kouoh, prva Afrikanka izabrana da bude kustosica centralne postavke Bijenala. Okupila je 110 umjetnika i umjetničkih grupa, s fokusom na manjinske perspektive, a njen rad je nakon njene smrti nastavilo petero sukustosa. Marie Helene Pereira rekla je:
“Bila je osoba koja je razmišljala o tome kako stvoriti prostor da svi zasjaju i to vidimo u njenoj izložbi, vidimo i u nama samima”.
Među zapaženim radovima su postavka Lubaine Himid u britanskom paviljonu o iskustvu stvaranja doma na novom mjestu, vatikanski vrtovi uz glavnu željezničku stanicu kao prostor duhovnog predaha te performans Florentine Holzinger u austrijskom paviljonu, u kojem gola izvođačica visi u zvonu.
Izraelski umjetnik Belu-Simion Fainaru, čija instalacija uključuje natpis “Voli bližnjeg svoga kao samoga sebe” poručio je:
“Protiv sam bojkota, za dijalog sam i to je politička izjava”.
U programu se izdvaja i rad estonske umjetnice Merike Estne, koja će tokom cijelog Bijenala oslikavati veliki zid u nekadašnjoj crkvi pretvorenoj u sportsku dvoranu zajednice. Kustosica Natalia Sielewicz taj čin opisala je kao svakodnevni feminizam održavanja života i planete.
Bosnu i Hercegovinu na ovoj međunarodnoj manifestaciji predstavljati projekt “Domus Diasporica” umjetnika Mladena Bundala.
