To se prvenstveno odnosi na zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavaru (HDZ), koji je od 2022. godine pod američkim sankcijama.

HDZ-ovi delegati predložili su ove amandmane tokom usvajanja seta finansijskih zakona u Domu naroda Parlamenta FBiH, čije je usvajanje jedan od ključnih uslova za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).

Riječ je o zakonima o platnim uslugama, elektronskom novcu, računima za plaćanje, bankama, mikrokreditnim organizacijama i zaštiti korisnika finansijskih usluga.

S obzirom na to da su zakoni u Domu naroda usvojeni s amandmanima, dok su u Predstavničkom domu FBiH ranije usvojeni bez njih, neophodno je da se tekstovi usaglase na nekoj od narednih sjednica Predstavničkog doma.

Republika Srpska je nedavno donošenjem odgovarajućeg zakonodavstva ispunila uslove koji su pred nju stavljeni kao entitet za pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA-i.

Iz Hrvatske pošte Mostar odbacili su insinuacije da su amandmani predloženi kako bi se bilo kome pogodovalo ili omogućile transakcije osobama pod stranim sankcijama.

Tvrde da je cilj omogućiti da se postojeća poštanska infrastruktura, za koju smatraju da je najraširenija i najdostupnija u zemlji, stavi u službu građana pružanjem sigurnih, savremenih i pristupačnih osnovnih platnih usluga.

Naglasili su da bi sve finansijske usluge javnih pošta bile podložne prethodnom odobrenju i stalnom nadzoru nadležnih institucija, uz punu primjenu propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, provjeri identiteta korisnika te provođenju sankcija stranih država.

Iz Hrvatske pošte Mostar izdvojili su ono za šta uvjeravaju da će se ostvariti predloženim amandmanima:

– Otvaranje poštanskog računa dostupnog svim građanima. Predloženim amandmanima stvorio bi se pravni okvir da svaki građanin, uz ispunjavanje propisanih uslova, može otvoriti račun kod javnog poštanskog operatora.

Korisnicima bi preko poštanskog računa bilo omogućeno obavljanje osnovnih platnih usluga – slanje i primanje novca, prijem penzija, socijalnih davanja i drugih uplata, plaćanje računa te otkupnina za poštanske pošiljke.

Sve usluge pružale bi se kroz javnu digitalnu finansijsku infrastrukturu pošta, povezanu s njihovom široko dostupnom mrežom šaltera i drugih korisničkih kanala, uz primjenu zakonskih pravila zaštite sredstava i regulatornog nadzora.

– Finansijska uključenost kroz postojeću infrastrukturu i digitalnu povezanost. Javne pošte raspolažu najširom fizičkom mrežom u zemlji te ostaju prisutne i u sredinama u kojima se bankarske poslovnice zatvaraju ili uopće ne postoje.

Predloženim rješenjima omogućilo bi se građanima u ruralnim, udaljenim i slabije razvijenim područjima pristup osnovnim platnim uslugama na poštanskom šalteru, putem savremenih digitalnih kanala, a za pojedine usluge i preko poštanske dostavne mreže.

Time bi se smanjio digitalni i teritorijalni jaz te osiguralo da mjesto stanovanja ne bude prepreka pristupu osnovnim finansijskim uslugama.

– Jednostavnije primanje penzija i socijalnih davanja. Uključivanjem javnih pošta u predloženi set finansijskih zakona građanima bi se omogućio jednostavniji prijem penzija, invalidnina, socijalnih naknada i drugih redovnih primanja.

Posebnu korist imali bi penzioneri, osobe smanjene pokretljivosti i druge socijalno osjetljive kategorije kojima su bankarske poslovnice ili digitalne aplikacije teško dostupne.

– Dostupnije plaćanje računa i svakodnevnih obaveza. Građani bi putem poštanske mreže mogli jednostavnije plaćati komunalne i druge mjesečne račune, obavljati uplate u platnom prometu te podmirivati poštanske usluge i otkupnine za pošiljke.

Korištenjem jedinstvene fizičke i digitalne infrastrukture javnih pošta svakodnevne transakcije postale bi pristupačnije, posebno građanima koji ne koriste klasične bankarske aplikacije.

– Savremena digitalna plaćanja i elektronski novac. Prepoznavanjem javnih pošta u propisima o elektronskom novcu otvorila bi se mogućnost razvoja sigurnih digitalnih rješenja prilagođenih osnovnim potrebama građana.

Korisnici bi mogli koristiti elektronski novac za plaćanje poštanskih i drugih usluga te povezati fizičku dostupnost poštanske mreže s prednostima savremenih digitalnih plaćanja.

– Jednostavnije slanje i primanje novca. Uvođenjem poštanskog računa i elektronskog novca kroz sistem javnih pošta građanima bi se omogućilo jednostavnije međusobno slanje i prijem novca.

Razvojem direktnih digitalnih prijenosa mogla bi se smanjiti ovisnost o kartičnim posrednicima i doprinijeti smanjenju dijela naknada povezanih s postojećim načinima plaćanja i prijenosa novca.

– Povoljnije usluge i veća konkurencija. Uključivanjem javnih pošta na ovaj način povećala bi se dostupnost usluga i osnažila konkurencija. Korištenjem već izgrađene javne digitalne finansijske infrastrukture pošta stvaraju se pretpostavke za povoljnije naknade i niže ukupne troškove pojedinih svakodnevnih transakcija, uz transparentno utvrđene uslove i cijene usluga.

– Sigurnost sredstava i regulatorni nadzor. Platne usluge i elektronski novac na poštanskom računu ne predstavljaju klasične bankarske depozite i ne bi se koristili za kreditiranje korisnika.

Način zaštite, odvajanja i čuvanja sredstava građana bio bi uređen zakonom, dok bi poslovanje bilo uz odobrenje i nadzor nadležnih regulatornih institucija te primjenu propisanih AML/CFT i KYC mehanizama.

Riječ je o mehanizmima kojima finansijske institucije prvo utvrđuju identitet klijenta (KYC), a zatim prate njegove transakcije kako bi spriječile pranje novca (AML) i onemogućile finansiranje terorizma (CFT).

Iz Hrvatske pošte Mostar naveli su da javni poštanski operatori u potpunosti podržavaju pristupanje Bosne i Hercegovine SEPA-i.

Kako su naglasili, predloženi amandmani na set finansijskih zakona FBiH nisu usmjereni na zaustavljanje ili odgađanje tog procesa, nego na stvaranje zakonskog okvira za modernizaciju platnog prometa i pružanje finansijskih usluga što većem broju građana.

Smatraju neprihvatljivim povezivanje modernizacije finansijskih zakona s navodnim pogodovanjem pojedincima bez iznošenja relevantnih činjenica i dokaza.

Share.
Leave A Reply

Exit mobile version