Ovaj sporazum označava početak ambicioznog projekta obnove i modernizacije historijske Hidžaske željeznice, koja bi u budućnosti mogla postati jedna od ključnih globalnih trgovinskih ruta.
Dugoročna vizija ovog megaprojekta uključuje povezivanje Turske, preko Sirije i Jordana, sa Saudijskom Arabijom, te naknadno produženje željezničke linije prema Omanu i Indijskom okeanu. Time bi se stvorio alternativni trgovački koridor koji bi potpuno zaobišao strateški važan, ali često geopolitički nestabilan Hormuški tjesnac.
Turski ministar transporta i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu izjavio je da su dvije zemlje postigle historijsku prekretnicu u oblasti transporta i logistike.
“U tom kontekstu pokrećemo novu fazu koja će ojačati razmjenu stručnog znanja i tehničku saradnju u širokom spektru oblasti, od logističkih centara do modernih aplikacija”, poručio je Uraloglu putem turske društvene platforme NSosyal.
Sporazum su u Rijadu zvanično potpisali ministar Uraloglu i saudijski ministar transporta Saleh bin Nasser Al-Jasser. Prema riječima turskih zvaničnika, cilj je uspostavljanje održivog i snažnog okvira za saradnju, posebno u oblastima tehnologije, infrastrukture, obuke i razvoja ljudskih resursa.
Oživljavanje historijske rute i testne vožnje preko Iraka
Ministar Uraloglu je podsjetio da je prije 2012. godine i izbijanja regionalnih sukoba godišnji bilateralni obim transporta između dvije zemlje iznosio 20.000 jedinica. Iako je ta brojka trenutno znatno manja zbog geopolitičkih dešavanja, krajnji cilj novog sporazuma je da se ti kapaciteti ne samo obnove, već i višestruko nadmaše.
Zbog izazova na tradicionalnim rutama, dvije zemlje aktivno prate i alternativne pravce. Uraloglu je otkrio da su već uspješno realizovane dvije testne vožnje vozova koji su krenuli iz Turske, prošli kroz Irak i stigli do Saudijske Arabije, što je jasno dokazalo ekonomsku i tehničku izvodljivost ovog pravca.
Turska planira modernizirati historijsku liniju kako za potrebe turizma, tako i za moderan tranzitni teretni saobraćaj. Prva faza projekta predviđa povezivanje Turske s Alepom u Siriji, koristeći postojeću željezničku mrežu Alepo–Damask–Jordan, dok se paralelno nastavljaju intenzivni pregovori sa saudijskim vlastima o finalnim fazama gradnje.
Šta podrazumijevaju potpisani memorandumi?
U Rijadu su potpisana dva ključna dokumenta:
Memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti logističkih usluga: Fokusiran je na olakšavanje izgradnje logističkih centara, upravljanje i operativno vođenje usluga, razmjenu stručnog znanja te razvoj zajedničkih komercijalnih aktivnosti.
Memorandum o razumijevanju o saradnji u željezničkom sektoru: Cilj mu je podsticanje zajedničkih inicijativa, investicija i tehnološkog razvoja u svim segmentima željezničke industrije.
“Neka ovi koraci, koji će značajno doprinijeti regionalnoj povezanosti, trgovini i sveukupnom razvoju, donesu trajnu korist za obje naše zemlje”, zaključio je Uraloglu.
Duga historija
Hidžaska željeznica predstavlja jedan od najambicioznijih i najznačajnijih infrastrukturnih projekata s početka 20. stoljeća. Izgrađena je u vrijeme Osmanskog Carstva, pod direktnim pokroviteljstvom sultana Abdula Hamida II.
Glavna svrha pruge bila je povezivanje Istanbula i Damaska sa svetim mjestima, Medinom i Mekom (iako pruga do same Meke nikada nije završena). Željeznica je trebala olakšati i osigurati hodočašće vjernicima, skraćujući dotadašnje naporno i opasno putovanje karavanima sa 40 dana na svega nekoliko dana. Osim vjerskog, imala je i ogroman vojni i administrativni značaj za stabilnost regije.
Izgradnja je počela 1900. godine, a pruga je zvanično puštena u rad do Medine 1908. godine. Projekat je specifičan po tome što je finansiran isključivo iz budžeta Osmanskog Carstva i dobrovoljnim prilozima muslimana iz cijelog svijeta, bez uzimanja stranih zajmova.
Željeznica je u punom kapacitetu radila tek nešto više od deset godina. Tokom Prvog svjetskog rata postala je primarna meta arapskih ustanika i britanskih snaga. U sabotažama i miniranju pruge radi presijecanja linija snabdijevanja osmanske vojske ključnu ulogu imao je poznati britanski oficir T. E. Lawrence (Lorens od Arabije).
Nakon raspada Osmanskog Carstva i povlačenja novih granica na Bliskom istoku, pruga je rascjepkana između različitih država i nikada više nije obnovljena kao jedinstvena cjelina. Dok su se pojedini kraći dijelovi u Siriji i Jordanu koristili godinama kasnije, stotine kilometara šina u Saudijskoj Arabiji ostale su zatrpane u pustinjskom pijesku.
