Oko 265.000 birača odgovara na jednostavno pitanje: treba li Island nastaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom. Ako prijedlog bude odbijen, to bi moglo zatvoriti ovo pitanje za najmanje jednu generaciju.
U slučaju pozitivnog ishoda slijedio bi novi pregovarački proces s Evropskom komisijom kroz 35 oblasti, od ekonomije do ljudskih prava. Za Island je pritom posebno osjetljivo pitanje ribarstva, jer bi se u pregovorima našli i bogati riblji fondovi u sjevernom Atlantiku.
Raspravu je dodatno promijenio stav američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, samoupravnoj teritoriji Danske udaljenoj oko 290 kilometara od Islanda. Iako je poručio da neće koristiti silu za preuzimanje Grenlanda, na Islandu je ostala bojazan šta bi takav razvoj događaja značio za sigurnost zemlje.
Lijevo orijentisana koaliciona vlada, izabrana 2024. godine, upravo je zbog toga ubrzala referendum koji je prvobitno bio planiran za narednu godinu. Književnica Hildur Knútsdóttir, koja podržava ulazak u EU, rekla je: “Ne možemo više zaista vjerovati SAD-u.”
Protivnici članstva podsjećaju da je Island već dio evropskog jedinstvenog tržišta i šengenske zone, bez punog odricanja od suvereniteta. Bivša premijerka Katrín Jakobsdóttir rekla je za AP: “Mislim da je Islandu bolje izvan EU, uz blisku saradnju s EU.”
Premijerka Kristrún Frostadóttir naglašava da današnje izjašnjavanje nije konačna odluka o članstvu. Ako birači podrže nastavak procesa, o eventualnom pristupnom sporazumu ponovo bi se glasalo na novom referendumu.
