Pravni stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska odluku o lokaciji donijela prije okončanja procjene utjecaja na okoliš, što bi moglo imati važan utjecaj na dalji tok projekta i postupke koje je BiH pokrenula pred međunarodnim tijelima.
Bosna i Hercegovina zvanično je obavijestila Hrvatsku da namjerava učestvovati u postupku procjene utjecaja na okoliš za izgradnju dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada, na lokalitetu Čerkezovac na Trgovskoj gori, u hrvatskoj općini Dvor.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u junu je obavijestilo BiH o pokretanju postupka i zatražilo odgovor želi li učestvovati u prekograničnim konsultacijama u skladu s Espoo konvencijom.
Institucije BiH odgovorile su da je hrvatska obavijest nejasna, nepotpuna i neblagovremena te da postupak nije vođen u skladu s Espoo i drugim međunarodnim konvencijama.
Zatraženo je da se postupak vrati u raniju fazu, da Hrvatska dostavi relevantne informacije i dokumentaciju te da dvije države formiraju zajedničko tijelo ili zaključe poseban bilateralni sporazum.
Hrvatska Bosni i Hercegovini još nije dostavila studiju utjecaja na okoliš niti prateću dokumentaciju. Studija se očekuje u posljednjem kvartalu ove godine, nakon čega bi trebale uslijediti konsultacije i javne rasprave.
Nemanja Galić, član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH, pojasnio je za Fenu da ulaskom u postupak BiH dobija pravo na pristup svim informacijama koje su važne za procjenu mogućih posljedica projekta na njenoj teritoriji.
“Hrvatska je sada dužna dostaviti relevantnu dokumentaciju i dodatne informacije, naročito one koje se odnose na moguće prekogranične efekte. BiH ima pravo dostavljati komentare, primjedbe i prijedloge, prvenstveno u odnosu na studiju uticaja na okoliš”, kazao je Galić.
Dodao je da bi na teritoriji Bosne i Hercegovine trebale biti organizirane javne rasprave te da građani BiH moraju dobiti jednaku mogućnost učešća kao i javnost u Hrvatskoj, uključujući pristup relevantnoj dokumentaciji.
Prema njegovim riječima, ključni problem predstavlja redoslijed poteza Hrvatske, jer je odluka o mikrolokaciji objekta donesena prije završetka procjene uticaja na okoliš.
“Hrvatska je prvo donijela odluku o tačnoj lokaciji objekta, a tek se potom obratila BiH. Takav način postupanja obesmišljava studiju utjecaja na okoliš, ali i same prekogranične konsultacije”, naveo je Galić.
Istaknuo je da je procjena utjecaja trebala prethoditi odluci o lokaciji, a ne biti provedena nakon što je lokacija već određena.
Galić smatra da takvo postupanje može predstavljati kršenje Espoo konvencije, drugih pravila međunarodnog prava, propisa Evropske unije, ali i hrvatskog zakonodavstva.
“Kako se približava rok za preuzimanje otpada, sve je očiglednije da je Hrvatska konačnu odluku donijela znatno prije završetka studije. Ti propusti mogu uticati na dalji tok postupka”, rekao je.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je Feni da je učestvovalo u pripremi zajedničkog odgovora Hrvatskoj zajedno s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nadležnim ministarstvom Republike Srpske te Ekspertskim i Pravnim timom.
Stav Federacije BiH, kako navode iz Ministarstva, u potpunosti je usaglašen sa stavovima drugih nadležnih institucija u BiH.
Odgovor je hrvatskoj strani formalno dostavilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske jer je ono kontaktna institucija BiH za provođenje Espoo konvencije. Federalno ministarstvo okoliša i turizma kontaktna je institucija BiH za Aarhušku konvenciju.
Iz Federalnog ministarstva naveli su da su još 2019. godine započeta istraživanja mogućih posljedica projekta na okoliš, vode, zdravlje stanovništva i zaštićena područja u Federaciji BiH.
U istraživanja su uključeni Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni agropedološki zavod, Federalni zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za vodno područje rijeke Save.
“Svi izrađeni izvještaji potvrđuju da lokacija Trgovske gore nije pogodna za uspostavljanje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada”, naveli su iz Ministarstva.
Izvještaje i studije usvojila je Vlada Federacije BiH, a istraživanja se i dalje provode.
Posebna zabrinutost odnosi se na blizinu Nacionalnog parka Una, u kojem se nalaze brojne zaštićene i ugrožene vrste i njihova staništa. Federalne institucije ranije su upozorile i da bi to područje trebalo postati dio evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000.
Bosna i Hercegovina zbog Trgovske gore već vodi aktivnosti pred više međunarodnih tijela. Podnesci su upućeni tijelima Espoo, Aarhuške i Bernske konvencije, Savskoj i Dunavskoj komisiji, kao i Evropskoj komisiji.
Pred Odborom za implementaciju Espoo konvencije u maju je u Ženevi održana rasprava delegacija BiH i Hrvatske, dok je u okviru Aarhuške konvencije ukazano da javnosti u BiH nije omogućen odgovarajući pristup informacijama niti puno učešće u odlučivanju.
Galić smatra da ti mehanizmi, iako nisu klasični sudski postupci, mogu imati značajan uticaj na Hrvatsku i realizaciju projekta.
Posebnu ulogu, kako je naveo, ima Evropska komisija, koja može pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom pravde Evropske unije.
“Mišljenja međunarodnih tijela imaju veliku težinu i u praksi se poštuju. Ukoliko fokus ostane na pravnim, a ne na političkim pitanjima, povećavaju se šanse BiH da postigne konkretne rezultate”, kazao je.
BiH u ovom predmetu postupa u skladu sa Strategijom pravne zaštite koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2022. godine.
Galić je pojasnio da nije jednostavno pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ili međunarodnom arbitražom, jer je za to potreban sporazum kojim bi obje države prihvatile nadležnost takvog tijela.
Ipak, kako je naveo, to ne znači da su pravne mogućnosti BiH iscrpljene.
“Trenutno pripremamo više aktivnosti. Ako Hrvatska nastavi projekt uprkos osnovanom protivljenju BiH, bit će preduzete dalje pravne radnje u skladu sa strateškim smjernicama”, rekao je.
Ocjenjujući mogućnost potpune obustave projekta, Galić je kazao da je još rano davati konačne procjene jer studija uticaja na okoliš nije objavljena.
Ipak, smatra da su dosadašnji potezi BiH već proizveli određene rezultate, prije svega usporavanje projekta.
“Hrvatska je svojim propustima znatno povećala šanse BiH za uspjeh pred međunarodnim tijelima”, naglasio je.
Kao najrazumniju alternativu naveo je mogućnost da radioaktivni otpad ostane u Sloveniji, gdje je i nastao, odnosno što bliže izvoru njegovog nastanka.
Takvo rješenje, prema njegovim riječima, bilo bi prihvatljivije i za građane Bosne i Hercegovine i za stanovništvo Hrvatske koje živi u blizini planiranog centra.
