Prema navodima lista The New York Times, cilj operacije je korištenjem finansijskih, ljudskih i tehničkih resursa izvršiti pritisak na kubansko rukovodstvo kako bi prihvatilo ekonomske i političke ustupke koje traži administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa.
U sastavu nove jedinice nalaze se operativci CIA-e, obavještajni analitičari te stručnjaci za cyber operacije i prikrivene operacije utjecaja.
Američki zvaničnici vjeruju da bi produbljivanje razlika unutar kubanske političke elite moglo dovesti do smjene zvaničnika koji zagovaraju tvrdu politiku prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovog zamjenjivanja pragmatičnijim kadrovima spremnim na saradnju s Washingtonom.
Mediji navode da ovaj potez predstavlja značajnu promjenu u američkoj obavještajnoj strategiji prema Kubi, podsjećajući na radnu grupu CIA-e iz 1960. godine, koja je bila uključena u planiranje neuspjele invazije u Zaljevu svinja.
Za razliku od tadašnjih operacija, sadašnja strategija navodno se fokusira na obavještajne, finansijske i informacione aktivnosti, bez organizovanja posredničkih oružanih snaga ili direktnih smrtonosnih akcija. Istovremeno, navodi se da predsjednička ovlaštenja na kojima se zasniva djelovanje ove jedinice ostavljaju mogućnost brzih izmjena njenog mandata.
Kubanske vlasti odbacile su informacije o novoj operaciji, ocijenivši da je riječ o nastavku dugogodišnje američke politike pritiska prema toj zemlji. Zamjenik ministra vanjskih poslova Kube Carlos Fernández de Cossío izjavio je da Havana nije iznenađena ovakvim potezom, ističući da je Kuba decenijama bila meta špijunaže, subverzije i pokušaja destabilizacije koje pripisuje CIA-i.
Dodao je da je, kako je naveo, paradoksalno da američki State Department Kubu predstavlja kao prijetnju dok ona, prema njegovim riječima, ostvaruje pravo na legitimnu samoodbranu.
Formiranje radne grupe dolazi nakon što je administracija predsjednika Trumpa Kubu svrstala među prioritete prvog reda u okviru američkog Nacionalnog okvira obavještajnih prioriteta, zajedno s Kinom, Iranom i Rusijom.
Zbog toga su, prema pisanju The New York Timesa, Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) i Nacionalna geoprostorna obavještajna agencija (NGA) usmjerile dodatne satelitske i druge obavještajne kapacitete prema Kubi.
Navodi se i da bi prikupljeni obavještajni podaci mogli poslužiti za izradu novih procjena o vojnim sposobnostima Kube, kao i za eventualno ažuriranje američkih vojnih planova.
Također se tvrdi da CIA namjerava koristiti informacije o finansijskim mrežama kubanske elite te provoditi informacione kampanje usmjerene na oblikovanje javnog mnijenja, po uzoru na ranije operacije protiv Rusije.
Prema istom izvoru, nova eskalacija uslijedila je nakon propasti ranijih pokušaja obavještajne saradnje pokrenutih 2015. godine. Navodi se da je direktor CIA-e John Ratcliffe u maju boravio u Havani, gdje je navodno kubanskim zvaničnicima prenio poruku da vrijeme za političke promjene ističe.
Izvještaj također tvrdi da su pojedini američki zvaničnici očekivali da bi, nakon smjene vlasti u Venezueli, sličan razvoj događaja mogao uslijediti i na Kubi.
The New York Times navodi da američki naftni embargo i dalje ozbiljno opterećuje kubsku ekonomiju, dok su prethodni sukobi Washingtona s Iranom privremeno usporili usmjeravanje resursa prema operacijama protiv Havane.
Istovremeno, američki obavještajci i dalje djeluju u otežanim uslovima, budući da su pod stalnim nadzorom kubanskih vlasti. CIA je zatvorila svoju stanicu u Havani tokom prvog Trumpovog mandata zbog slučajeva poznatih kao “havanski sindrom”, dok je ambasada ponovo uspostavila obavještajno prisustvo 2024. godine.
