Ipak, stručnjaci upozoravaju da otežano disanje pri malom naporu ponekad može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme.
Kratkotrajna zadihanost nakon intenzivne fizičke aktivnosti uglavnom je normalna pojava, posebno kod osoba koje se malo kreću ili imaju višak kilograma. Međutim, ako se bez daha ostaje nakon nekoliko stepenica ili lagane šetnje, to bi mogao biti signal da organizmu nedostaje dovoljno kisika ili da srce i pluća ne funkcionišu pravilno.
Među najčešćim uzrocima otežanog disanja nalaze se problemi sa srcem i plućima. Srčane bolesti mogu smanjiti sposobnost organizma da efikasno pumpa krv, zbog čega tijelo brže ostaje bez kisika. S druge strane, respiratorne bolesti poput astme ili hronične opstruktivne bolest pluća često uzrokuju osjećaj gušenja i nedostatka zraka tokom fizičkog napora.
Ljekari navode da zadihanost može biti povezana i s anemijom, stanjem kod kojeg organizam nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca za prijenos kisika. Osim toga, stres i anksioznost također mogu izazvati osjećaj otežanog disanja, naročito u situacijama pojačane napetosti.
Posebnu pažnju treba obratiti ako se uz zadihanost javljaju simptomi poput bola u grudima, vrtoglavice, ubrzanog rada srca, plavičastih usana ili oticanja nogu. U takvim slučajevima preporučuje se što prije potražiti pomoć ljekara.
Stručnjaci savjetuju redovnu fizičku aktivnost, prestanak pušenja i kontrolu tjelesne težine kao važne korake za očuvanje zdravlja srca i pluća. Ipak, ukoliko se simptomi ponavljaju ili pogoršavaju, neophodan je pregled kako bi se utvrdio tačan uzrok problema.
Iako mnogi zadihanost pri penjanju stepenicama smatraju bezazlenom pojavom, tijelo ponekad upravo na taj način upozorava da nešto nije u redu.
