Kavazović je u hutbi istakao da su muslimani stoljećima na isti način i s istim žarom potvrđivali svoj put, istakavši da su naučili kako u svakom mraku postoji svjetlo koje Uzvišeni daje te da nijedna kušnja nije veća od Božje milosti.
“Zaista je svakom od nas dovoljan samo Allah, naš hranitelj i naš gospodar”, naglasio je Kavazović.
Govoreći o životu u Bosni i Hercegovini, kazao je da ljudi danas žive u miru sa svojim komšijama i prijateljima, rade, podižu djecu, brinu o roditeljima i pomažu slabijima, bolesnima i siromašnima.
Podsjetio je i na zahvalnost dobrim ljudima koji su pomagali da bol i tuga budu manji, dodajući da je sada obaveza razumjeti patnju drugih i pomoći koliko je moguće.
U danima Bajrama, kako je rekao, vjernici upućuju dove Allahu za mir u svijetu, među narodima i vojskama.
“Biti zahvalan Stvoritelju na blagodatima života je temelj naše vjere, a čuvati život i štititi ga obaveza je za koju ćemo biti pitani”, istakao je reisu-l-ulema.
Podsjetio je i da poslanik Muhammed poziva na jednakost i bratstvo, na čuvanje svetosti života, imovine i časti svakog čovjeka, kao i na poštivanje i nepovredivost tuđih prava.
Kavazović je naglasio da se u tim univerzalnim porukama može pronaći svaki stanovnik BiH, pozivajući ljude da život uređuju u duhu zajedništva, poštovanja i međusobnog povjerenja.
“Ostavimo iza sebe podjele, podvale i prevare jer to nije život dostojan čovjeka”, poručio je.
Govoreći o simbolici Kurban-bajrama, rekao je da ovaj veliki praznik nosi poruku da se nešto mora žrtvovati da bi se nešto drugo dobilo, podsjećajući na primjer oca i sina Ibrahima i Ismaila.
“Žrtvujemo sebičnost i oholost da bismo zadobili ljubav, pažnju i povjerenje”, kazao je Kavazović.
Dodao je da kurban ljude čini bližim Bogu, roditeljima i djeci, rodbini, prijateljima i komšijama te da spremnost na žrtvu za drugoga u život unosi sigurnost, mir i spokoj.
Posebno je apelovao na očuvanje bosanskog komšiluka, ističući da u njegovim temeljima treba čuvati čast susjeda, potrebu pokajanja za učinjenu pogrešku i potrebu oprosta za nanesenu bol.
“Komšiluk je oduvijek bio najvažnija ustanova koja nas je držala na okupu i na koju smo se mogli osloniti i u poteškoći i u radosti”, naglasio je reisu-l-ulema.
Pozvao je vjernike da popravljaju međusobne odnose, vode računa o svojim obavezama i vrijednosti vjere i komšiluka prenose na djecu, odgajajući ih da vole i poštuju ljude.
Na kraju hutbe, Kavazović je svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i dijaspori čestitao Kurban-bajram, uz molbu da Uzvišeni Allah primi hadž i dove hadžija, kao i kurbane vjernika.
Poželio je da bajramske dane provedu u miru sa svojim porodicama, komšijama, braćom i sestrama, te uputio molitvu da u svijetu zavlada mir, utihne oružje i prestanu stradanja i patnja nevinih ljudi.
Važnost Kurban-bajrama ili Hadži-bajrama određuju ibadet žrtvovanja kurbana i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i komšijama, kao i ibadet hadža, kada nekoliko miliona muslimana u određenim danima boravi u Mekki. Među njima je ove godine i više od 2.200 državljana BiH.
Kurban-bajram traje četiri dana.
