Naime, riječ je o kuhinjskim krpama, koje mogu biti izvor bakterija, virusa i gljivica, posebno kada se koriste za brisanje površina i uklanjanje ostataka hrane.
“Kuhinjske krpe kontaminirane su svim različitim bakterijama, virusima i gljivicama koje se nalaze u kuhinji”, kaže mikrobiolog Jason Tetro.
To znači da bolesti koje se prenose hranom, a uzrokuju ih bakterije poput E. coli, Salmonella i Campylobacter, mogu započeti s prljavim kuhinjskim krpama.
Brian Hedlund, mikrobiolog s Univerziteta Nevada u Las Vegasu, dodaje da su kuhinjske krpe pogodno mjesto za razvoj mikroorganizama.
“Jednostavno rečeno, ostaci hrane koji završe na kuhinjskim krpama hrana su za mikrobe, posebno ako je krpa mokra duže vrijeme”, ističe.
Ti mikroskopski ostaci hrane, bilo kuhane ili nekuhane, omogućavaju rast mikroorganizama.
Ipak, postoje i iznimke. Ako se kuhinjske krpe koriste isključivo za sušenje ruku, nije ih potrebno mijenjati svaki dan.
U domaćinstvu se, međutim, ista krpa često koristi za više namjena. Čak i kada je namijenjena samo za sušenje ruku, može poslužiti za brzo brisanje radne ploče ili uklanjanje ostataka hrane.
Zbog toga je jednostavnije oprati je nakon korištenja nego pokušavati zapamtiti za šta je sve korištena prethodnih dana i kada je posljednji put oprana.
Kuhinjske krpe idealno bi bilo prati odvojeno od ostalog veša i to vrućom vodom, deterdžentom i izbjeljivačem, a zatim ih osušiti u sušilici na visokoj temperaturi.
“Visoke temperature s deterdžentima i oksidansima uglavnom bi efikasnije ubile mikrobe nego hladnija voda, bez upotrebe deterdženata i oksidansa”, kaže Hedlund.
