Stanari poručuju da nisu protiv razvoja grada niti protiv novih investicija, ali jesu protiv, kako kažu, gradnje koja se odvija mimo usvojenih planskih dokumenata, ali i na štetu ljudi koji godinama žive u ovom dijelu grada.
Jedno od ključnih pitanja koje postavljaju jeste poštovanje regulacionog plana, dokumenta koji definiše šta i gdje može biti građeno, koliku spratnost objekti mogu imati, kao i koje javne sadržaje investitori moraju obezbijediti.
Stanovnici smatraju da se upravo poštovanjem planske dokumentacije može spriječiti prekomjerna urbanizacija i sačuvati kvalitet života u gradskim naseljima.
Infrastruktura ne prati rast naselja
Prema riječima mještana, problem nije samo u jednom objektu, već u ukupnom razvoju naselja.
Navode da je Lorkino naselje tokom posljednjih godina doživjelo značajne promjene, ali da infrastruktura nije pratila povećanje broja stanovnika.
Osim nedostatka parking prostora, građani ukazuju na opterećenost saobraćajnica, manjak javnih sadržaja i smanjenje slobodnih površina koje su nekada služile za odmor, rekreaciju i dječiju igru.
“Niko ne spori pravo investitorima da grade, ali razvoj mora biti planski. Ako se gradi mimo regulacionog plana, dugoročno nastaje problem za sve koji ovdje žive”, rekao je Darko Đurić, arhitekta i stanovnik naselja.
Sve češće se, ističu građani, postavlja pitanje da li postojeći kapaciteti parkinga, saobraćajnica, vrtića i drugih javnih sadržaja mogu odgovoriti potrebama sve većeg broja stanovnika.
Gradska uprava: Problemi postoje godinama
Stanari navode da na sastanku sa predstavnicima Gradske uprave nije postignut konkretan dogovor, te da se, kako kažu, rasprava i dalje vrti u krug.
S druge strane, Vuk Višekruna iz Odjeljenja za prostorno uređenje Gradske uprave Banja Luka smatra da problemi sa parkingom nisu nastali zbog najnovijih građevinskih projekata.
“Tu je problem nedostatka parking mjesta za vlasnike stanova u ovom naselju. To je problem koji je izražen u svim starijim naseljima u gradu jer u vrijeme kada su građeni ovi objekti nije obezbijeđen dovoljan broj parking mjesta, odnosno barem jedno parking mjesto po stambenoj jedinici”, rekao je Višekruna.
Dodao je da broj parking mjesta ni približno ne odgovara broju stanova u naselju, te da je sa rastom broja automobila problem postajao sve izraženiji.
Govoreći o novoj gradnji, Višekruna je naveo da je regulacioni plan usvojen još 2008. godine te da je na osnovu njega izgrađeno sedam objekata, od kojih nijedan nije izgrađen u posljednjih pet godina.
“Ako ćemo biti objektivni, moramo reći da nismo uzrokovali nijedan od ovih problema, ali smo zajedno sa stanarima spremni da radimo na njihovom ublažavanju. Problem nedostatka parking mjesta nije nastao izdavanjem građevinske dozvole za jedan od predmetnih objekata, a pogotovo ne izdavanjem lokacijskih uslova za drugi objekat”, istakao je Višekruna.
Pitanje budućeg razvoja grada
Stanari posebno naglašavaju da je pitanje parkinga dodatno došlo u fokus nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske kojom su osporene pojedine odredbe gradskih odluka o naplati parkinga.
Smatraju da je Grad prvo dužan da pronađe trajna rješenja za saobraćaj i parkiranje, a tek potom da planira dodatno povećanje broja stanovnika u naselju.
Upozoravaju i na moguće dodatno opterećenje saobraćajne mreže, komunalne infrastrukture i javnih površina, te strahuju da bi nova gradnja mogla dovesti do daljeg smanjenja kvaliteta života.
Zbog toga smatraju da problem Lorkinog naselja prevazilazi granice jednog naselja i otvara pitanje budućeg urbanog razvoja Banje Luke.
Gdje će se graditi nove javne garaže? Koliko stanovnika mogu podnijeti postojeće saobraćajnice? Hoće li biti dovoljno vrtića, škola i ambulanti?
To su pitanja na koja građani očekuju odgovore.
Dok građani upozoravaju na nedostatak parking prostora, opterećene saobraćajnice i nepoštovanje planske dokumentacije, iz nadležnih institucija poručuju da mnogi od tih problema nisu nastali jučer, već da su naslijeđeni iz ranijeg perioda.
Međutim, stanovnici ističu da ih manje zanima ko je odgovoran za nastanak problema, a mnogo više ko će ih riješiti.
“Godinama slušamo da je neko drugi kriv. Jedni krive prethodne administracije, drugi investitore, treći stare regulacione planove. Za to vrijeme broj automobila raste, parking mjesta nestaju, a nove zgrade niču. Građanima nisu potrebna nova objašnjenja, već konkretna rješenja”, poručuju stanari.
Dodaju da se upravo zbog takvog odnosa kod građana stvara osjećaj da se problemi ne rješavaju, već samo odgađaju, dok kvalitet života u naselju postepeno opada.
Prema njihovom mišljenju, slučaj Lorkinog naselja odavno nije samo pitanje jedne parcele ili jednog objekta, već pitanje odgovornosti za budući razvoj Banje Luke.
Upravo zbog toga, poručuju stanovnici, njihova borba nije usmjerena protiv razvoja grada, već za razvoj koji će biti usklađen sa planskom dokumentacijom i potrebama ljudi koji u Banjoj Luci žive.
Stanari smatraju da je jedan od ključnih problema Banje Luke nedostatak jasne i dugoročne urbanističke vizije razvoja grada.
Prema njihovim riječima, građani godinama svjedoče pojedinačnim izmjenama regulacionih planova, dok istovremeno izostaje šira javna rasprava o tome kako bi Banja Luka trebalo da izgleda za deset, dvadeset ili trideset godina.
“Imamo osjećaj da se grad razvija od parcele do parcele, a ne na osnovu jedinstvene strategije razvoja. Građani žele da znaju gdje će se graditi nove škole, vrtići, javne garaže, parkovi i saobraćajnice. Bez toga svaka nova zgrada postaje novi problem umjesto dio rješenja”, poručuju građani.
Slučaj Lorkinog naselja nije izolovan primjer, već pokazatelj problema sa kojima se suočavaju i druga banjalučka naselja u kojima se posljednjih godina intenzivno gradi.
A dok se odgovornost prebacuje između investitora, prethodnih administracija, postojećih vlasti i planskih dokumenata, stanari ostaju sa istim pitanjem: Ako svi vide problem, ko će ga konačno riješiti?
