Zbog toga smo predstavnike vladajućih stranaka u KS (SDP, NiP, Naša stranka), kao i opozicionih stranaka (SDA, DF i SBiH), pitali kako planiraju bh. glavni grad učiniti čistijim. Do objave teksta samo nam je kantonalni premijer Nihad Uk iz Naše stranke odgovorio na pitanja koja smo unaprijed poslali svim predstavnicima stranaka.
Upravljanje otpadom
Odvoz otpada još se obračunava po kvadratnom metru, što je nepravedno i ne stimuliše razvrstavanje otpada. Pitali smo Uka da li treba preći na sistem “plati koliko baciš”, uvođenjem vaganja otpada, čipovanih kanti ili namjenskih vrećica.
“Od početka mandata insistiram na tome da izmjena cijena odvoza otpada mora biti vezana za drugačiji način obračuna jer kvadratura stambene jedinice ne proizvodi otpad. Isto treba važiti i za pravna lica. Na tom tragu je angažovan Ekonomski institut, koji je autor studije prema kojoj cijena odvoza otpada treba biti vezana za broj članova domaćinstva, odnosno za količinu otpada kada su u pitanju pravna lica”, odgovorio je.
Ukazao je na to da, prema spomenutoj studiji, ako nije moguće utvrditi količinu otpada, obračun bude vezan za djelatnost kojom se pravno lice bavi.
“Smatram da je ovakav način obračuna pravedniji i logičniji jer cijena treba biti zasnovana na količini otpada koji se proizvodi, a ne na površini prostora u kojem neko živi ili posluje”, dodao je Uk.
U dijelovima Sarajeva postoje “zeleni otoci” za selektivno odlaganje otpada, ali su oni često zatrpani i nefunkcionalni. Uka smo pitali treba li uvesti obaveznu primarnu selekciju na kućnom pragu te uvesti kaucijski/depozitni sistem za ambalažu.
“Nažalost, dug je put do obavezne primarne selekcije na kućnom pragu. Prvi korak mora biti osposobljavanje preduzeća ‘Rad’ i njegovo kapacitiranje odgovarajućom mehanizacijom, kako bi se ‘zeleni otoci’ mogli kvalitetno servisirati. Tendencija treba biti uspostavljanje dodatnih ‘zelenih otoka’ na što većem broju lokacija”, istakao je.
Vjeruje da je edukacija od vrtića, preko škola, pa sve do odraslih način da se poveća selekcija otpada u domaćinstvima.
“Samo stalnom edukacijom i stvaranjem navike pravilnog odvajanja otpada možemo stvoriti pretpostavke za uvođenje obavezne primarne selekcije na kućnom pragu”, konstatovao je.
Divlje deponije su dugogodišnji problem. Tema razgovora sa sagovornikom portala Klix.ba bila je kako prevenirati nastanak divljih deponija i konačno sankcionisati one koji otpad odlažu na mjestima koja nisu predviđena za to.
“Onog trenutka kada se uspostavi komunalna policija, divlje deponije trebale bi postati prošlost. Kada je riječ o neodgovornom odlaganju otpada, edukacija i prevencija nisu uvijek dovoljne. U takvim situacijama mora postojati mehanizam sankcionisanja jer se samo jasnim propisima i njihovim dosljednim provođenjem može spriječiti ponavljanje ovakvih pojava”, naveo je.
Podsjetio je da cilj nije kažnjavanje radi kažnjavanja, već uspostavljanje reda i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo.
U stručnoj i široj javnosti periodično se govori o tome je li potrebno izgraditi spalionicu otpada u kojoj bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna i/ili toplotna energija. Uku je izgradnja spalionice, koja bi ujedno bila i energana, prihvatljiva.
“Aktuelnom strategijom razvoja Kantona planirana je izgradnja mehaničko-biološkog postrojenja. S obzirom na to da ono još nije izgrađeno, a da je započela izrada nove Strategije razvoja za period od 2027. godine, ne vidim razlog da se ovim strateškim dokumentom ne razmotri i energana kao jedna od mogućih opcija”, naglasio je.
Obje opcije, nastavio je, dugoročno su bolje i ekološki prihvatljivije od trenutnog sistema upravljanja otpadom, posebno imajući u vidu činjenicu da deponija Smiljevići ima kapacitet da prima otpad još svega pet do šest godina.
Ocijenio je da je ovaj projekat idealan za model javno-privatnog partnerstva. S tim u vezi, podsjetio je da je Zakon o javno-privatnom partnerstvu usvojen u aktuelnom mandatu Vlade KS te da je time, kako smatra, otvoren prostor za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata kroz javno-privatno partnerstvo.
Deponija Smiljevići
Uk je i sam napomenuo da je deponija Smiljevići na rubu kapaciteta i izvor nezadovoljstva mještana koji žive u njenoj blizini. Pitali smo ga treba li ovu deponiju zatvoriti i sanirati, uz eventualno pronalaženje nove lokacije za deponiju ili proširenje modernih pogona u Smiljevićima za odlaganje otpada.
“Ko kaže da je plan zatvoriti ovu deponiju i otvoriti novu deponiju negdje u KS, taj ili nije svjestan činjenica i izazova koje takva odluka nosi ili se dodvorava nekom. Teoretski, takva mogućnost postoji. Praktično, vrlo je teško pronaći novu lokaciju koja ispunjava sve prostorne, ekološke, infrastrukturne i druge uslove, a da istovremeno bude prihvatljiva lokalnoj zajednici”, mišljenja je Uk.
Prema njegovim riječima, izgubili smo decenije tokom kojih se deponija Smiljevići mogla transformisati u modernu i uređenu deponiju sa savremenim sistemima upravljanja i zaštite okoliša, umjesto da danas govorimo o prostoru koji predstavlja ozbiljan ekološki problem.
Brojni gradovi u svijetu pokazali su, dodao je, da se pitanje otpada može riješiti drugačije, kroz savremena, ekološki prihvatljiva postrojenja i sisteme kojima se smanjuje količina otpada. Pozvao je i na saradnju različitih nivoa vlasti.
“Moramo biti racionalni i odgovorni. Potrebno je da Općina Novi Grad Sarajevo, Kanton i Federacija Bosne i Hercegovine sjednu za isti sto, dogovore ključne pravce i jasno definišu šta želimo postići u narednim godinama. Moje iskustvo u ovih nekoliko godina jeste da je Općina Novi Grad isključiva, što je neodgovorno i bježanje od problema”, naglasio je.
Preduzeće “Rad”
Preduzeće “Rad” grca u problemima s mehanizacijom i manjkom radnika na terenu, dok se kritike na račun čistoće grada gomilaju. Sa sagovornikom portala Klix.ba razgovarali smo o tome je li rješenje u povećanju budžeta za “Rad”, privatizaciji određenih usluga (npr. odvoza kabastog otpada) ili smanjenju administracije u korist terenskih radnika.
“Nažalost, u ovom mandatu je izostala ozbiljna finansijska podrška ovom preduzeću. Dva su ključna razloga. Prvi je nepostojanje kontinuiteta, kako u upravi ‘Rada’, tako i u resornom ministarstvu. Drugi je činjenica da je ponder ‘oteo’ od KS i njegovih građana 350 miliona KM u samo tri godine. Naredni saziv Vlade KS mora mnogo veći fokus imati na komunalnoj infrastrukturi i kvalitetu komunalnih usluga”, poručio je.
Za njega to znači i ozbiljna ulaganja u opremu i mehanizaciju “Rada”, kao i ozbiljnu reorganizaciju ovog preduzeća kako bi efikasnije radilo. Podsjetio je da nije dovoljno samo investirati novac, nego preduzeće učiniti funkcionalnijim.
Građevinski otpad iz novogradnje
Veliki dio divljih deponija i nepravilno odloženog otpada čini otpad iz novogradnje. Pitali smo ga je li potrebno usloviti izdavanje građevinskih i upotrebnih dozvola investitorima dokazom o legalnom zbrinjavanju građevinskog otpada.
“‘Penicilin’ i za ovaj problem jeste komunalna policija. Radujem se njenom uspostavljanju jer vjerujem da će značajno doprinijeti odgovornijem odnosu prema javnom prostoru, komunalnom redu i zajedničkoj imovini”, odgovorio je Uk.
Kada pravila budu jasna, a njihovo provođenje dosljedno, vjeruje da će se napraviti značajan iskorak u zaštiti javnog prostora i odgovornijem odnosu prema životnoj sredini.
