Badnjević je u obraćanju članovima PIC-a upozorio da se Bosna i Hercegovina suočava s pokušajima fragmentacije državne digitalne infrastrukture, što bi moglo imati posljedice po funkcionisanje institucija, izborni proces i evropski put zemlje.
Naglasio je da pitanje digitalnog identiteta više nije tehničko pitanje, već pitanje državnog suvereniteta.
“U modernom digitalnom svijetu identitet više nije samo administrativna kategorija. Identitet danas predstavlja digitalni suverenitet države”, poručio je Badnjević.
Dodao je da se današnji sporovi o digitalnom identitetu ne vode oko tehnologije, već oko sposobnosti Bosne i Hercegovine da sačuva jedinstven institucionalni prostor u digitalnom dobu.
Kao jedan od najvećih uspjeha IDDEEA-e naveo je uspostavljanje sistema kvalifikovanog elektronskog potpisa, koji je nakon gotovo 18 godina od usvajanja zakona postao dostupan svim građanima Bosne i Hercegovine bez naknade.
Istakao je da je cilj Agencije izgradnja zajedničke infrastrukture koju mogu koristiti svi nivoi vlasti i institucije, od lokalnih zajednica i sudova do zdravstvenih ustanova i banaka.
Govoreći o dosadašnjim rezultatima digitalizacije, naveo je saradnju s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, zahvaljujući kojoj je oko 2.000 nosilaca pravosudnih funkcija dobilo kvalifikovane elektronske potpise, kao i pokretanje online usluge izdavanja uvjerenja da se protiv osobe ne vodi krivični postupak.
“Bosna i Hercegovina više ne treba dokazivati da digitalizacija može uspjeti. Ona već uspijeva. Pitanje više nije možemo li to uraditi. Pitanje je hoćemo li dozvoliti da uspjeh postane pravilo, a ne izuzetak”, rekao je Badnjević.
Centralni dio obraćanja odnosio se na upozorenje zbog, kako je naveo, pokušaja uspostavljanja paralelnih sistema digitalnog identiteta.
Badnjević je ukazao na činjenicu, koju je nazvao paradoksom, da institucije Republike Srpske svakodnevno koriste državnu infrastrukturu IDDEEA-e, ali da se istovremeno pojavljuje otpor kada ta infrastruktura treba postati osnova šire digitalne interoperabilnosti u cijeloj zemlji.
Kao posebno važan primjer naveo je nedavno usvajanje Nacrta zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskim transakcijama i elektronskim dokumentima Republike Srpske, kojim se predviđa uspostavljanje entitetskog sistema u ovoj oblasti.
“Po prvi put se stvara situacija u kojoj se ključni evropski digitalni koncepti implementiraju na entitetskom nivou prije nego što budu usvojeni na nivou države Bosne i Hercegovine. To nije evropska integracija. To je institucionalna fragmentacija evropskih integracija”, upozorio je direktor IDDEEA-e.
Ocijenio je da bi postojanje više međusobno nepovezanih sistema digitalnog identiteta, različitih nadzornih tijela i odvojenih autentifikacijskih infrastruktura predstavljalo digitalnu fragmentaciju države.
“Ako Bosna i Hercegovina završi s više međusobno nepovezanih sistema digitalnog identiteta, više nadzornih tijela za usluge povjerenja i više nepovezanih autentifikacijskih infrastruktura, tada više ne govorimo o interoperabilnosti. Govorimo o digitalnoj fragmentaciji države”, naveo je Badnjević.
U nastavku je pozvao na hitno usvajanje zakona usklađenih s evropskim okvirom eIDAS 2.0, uključujući zakon o kibernetičkoj sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture.
“Digitalna infrastruktura više nije samo pomoćni IT sistem. Danas ona predstavlja kičmu funkcionalne države”, poručio je.
Govoreći o pravnom aspektu spora, podsjetio je na predmet pred Ustavnim sudom BiH, navodeći da je Sud zaštitio nadležnosti države u oblastima digitalnih potpisa, kvalifikovanih certifikata i identitetske infrastrukture.
Posebnu pažnju posvetio je predstojećim Općim izborima 2026. godine, ističući da IDDEEA ima ključnu ulogu u održavanju Centralnog biračkog spiska, provjeri identiteta birača i funkcionisanju komunikacione infrastrukture koja povezuje biračka mjesta sa Centralnom izbornom komisijom BiH.
“Najveća prijetnja s kojom se Bosna i Hercegovina danas suočava nije nedostatak tehnologije. Najveća prijetnja jeste pokušaj da se povjerenje građana u vlastite institucije zamijeni nepovjerenjem prema samoj državi”, rekao je Badnjević.
Kako je istakao, njegovo prethodno iskustvo u privatnom sektoru, ali i u univerzitetskom okruženju, naučilo ga je važnu lekciju.
“Nijedna uspješna država nikada nije izgrađena na političkim sloganima. Nijedna uspješna država nije izgrađena na trajnim institucionalnim sukobima. Nijedna uspješna država nije napredovala zato što je proizvodila više političke buke od drugih. Uspješne države napreduju kada stvaraju okruženje u kojem je znanje važnije od pripadnosti, rezultati važniji od retorike, a stručnost važnija od političke lojalnosti”, rekao je Badnjević.
Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina raspolaže potrebnim znanjem, tehnologijom i kapacitetima za digitalnu transformaciju, ali da je za njen uspjeh neophodno očuvati jedinstven institucionalni i pravni okvir države.
“Bosna i Hercegovina ne traži od bilo koga da umjesto nje izgradi digitalnu državu. Mi je već gradimo. Ne tražimo tehnologiju. Imamo je. Ne tražimo znanje. Imamo ga. Ne tražimo kapacitete. Pokazali smo da ih posjedujemo”, zaključio je direktor IDDEEA-e.
