Gotovo četiri decenije Kemal Cacan proveo je na prvoj liniji odbrane od požara. Vodio je neke od najtežih vatrogasnih intervencija u Bosni i Hercegovini, a odnedavno je u zasluženoj penziji. Ipak, kako kaže, od službe se ne može otići u penziju jer ljubav prema prirodi i planini ostaje. Upravo zato za N1 nije govorio samo o požarima koji posljednjih sedmica pogađaju Evropu, već i o odnosu prema prirodi, ljudima koji joj posvećuju život te o tome koliko smo kao društvo spremni zaštititi ono što nam je najvrijednije.
Iako je završio profesionalnu karijeru, Cacan priznaje da se na mirniji život još nije navikao.
“Neobično. Kad se probudiš, godinama si navikao da odmah ubaciš u petu i voziš cijeli dan. Sad se probudiš, a ler. Ali ono što si radio više od pola svog života ostaje. Pratim sve što se dešava, slušam, gledam i jednostavno to ostaje”, kazao je.
Govoreći o poslu kojem je posvetio gotovo četiri decenije, istakao je da mu danas najviše nedostaje adrenalin.
“Kad sjednete u vatrogasno vozilo i počnete se opremati, od tog trenutka ste pod adrenalinom sve dok se ne vratite. To fali”, naveo je.
Prisjetio se i jedne od najzahtjevnijih intervencija tokom koje su vatrogasci s gotovo 27 kilograma opreme prepješačili više od 30 kilometara gaseći požar.
“Kad sam stao na vagu, bio sam oko četiri i po kilograma lakši, uprkos unosu tečnosti”, ispričao je.
“Biti vatrogasac znači biti posvećen spašavanju života”
Za Cacana vatrogastvo nikada nije bilo samo zanimanje nego životni poziv.
“Biti vatrogasac znači biti posvećen svom poslu i jednom cilju – spašavanju života. To je nagrada koja vatrogasca duševno hrani. Ja idem tamo gdje niko ne smije, riskujem svoj život, jer smo za to, na kraju krajeva, i plaćeni. Ali zadovoljstvo kada spasite jedan život ili nečiju vrijednu imovinu ne može se opisati”, naglasio je.
Dodao je da upravo zbog takvog načina razmišljanja najbolje razumije vatrogasce, planinare i pripadnike gorskih službi spašavanja koji vlastitu sigurnost često stavljaju u drugi plan kako bi pomogli drugima.
Tragedija na Elbrusu duboko ga je pogodila
Govoreći o pogibiji bh. alpinista na Elbrusu, Cacan nije krio emocije.
“To su ljudi koji cijeli život vole planinu. Kad se godinama bavite tim, steknete sigurnost u svoje znanje i sposobnosti. Ali kod takvih ljudi nikad nije na prvom mjestu vlastiti život, nego da pomognu drugome. Vjerovatno u tim trenucima nisu razmišljali o sebi nego o onima kojima su željeli pomoći”, ocijenio je.
Klimatske promjene donijele su novu stvarnost
Osvrćući se na velike požare koji ovog ljeta pogađaju Francusku, Španiju i druge evropske zemlje, upozorio je da klimatske promjene stvaraju sve opasnije uslove.
“Očito jeste nova stvarnost. Dugotrajne visoke temperature, niska vlažnost zraka i vjetar stvaraju idealne uslove za požare ogromnih razmjera”, smatra Cacan.
Istovremeno je upozorio da Bosna i Hercegovina nije pošteđena takvih rizika.
“To se može desiti bilo gdje, bilo kada i bilo kome. Nemojmo se zavaravati da Bosna i Hercegovina nije ugrožena.”
“Vatrogastvo je sistem koji kod nas ne funkcioniše”
Prema njegovom mišljenju, mnogo veći problem od nedostatka kanadera jeste stanje vatrogasnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Podsjetio je da se u velikim evropskim požarima angažuju hiljade vatrogasaca, dok ih je u Federaciji BiH, kako navodi, zaposleno manje od 900.
Posebno je kritičan prema zakonskim rješenjima.
“Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu iz 2009. godine je omča oko vrata. On ne razvija vatrogastvo, nego ga koči”, ocijenio je.
Ukazao je i na to da, prema njegovim riječima, čak 29 općina u Federaciji BiH nema profesionalnu vatrogasnu jedinicu, iako bi je morale imati.
“Vatrogasci se posmatraju kao trošak, a oni su investicija”, poručio je.
Bosna i Hercegovina svake godine vodi istu bitku
Najveći problemi, smatra Cacan, kriju se u nedostatku prevencije.
Ne održavaju se šumski putevi, ne prave se prosjeke koje bi spriječile širenje požara, a pristup vatrogascima često je dodatno otežan.
“Vatrogastvo je sistem. Vatrogasci treba da gase požare, ali neko mora obezbijediti uslove da oni uopšte mogu doći do požara”, upozorio je.
Podsjetio je da minska polja, nepristupačan teren i loša organizacija dodatno otežavaju gašenje velikih požara u Bosni i Hercegovini.
“Čovjek izazove 95 posto svih požara”
Na pitanje šta je najčešći uzrok požara, nije imao dilemu.
“Čovjek. Devedeset pet posto svih požara je antropogenog porijekla”, istakao je.
Kao najveći problem vidi nemar i nedovoljnu edukaciju građana.
“Najbolja preventivna mjera koju jedno društvo može provesti jeste edukacija stanovništva”, naglasio je.
“Požar neće ugasiti satelit nego vatrogasac”
Iako podržava korištenje savremene tehnologije, Cacan smatra da ona ne može zamijeniti ljude na terenu.
“Požar neće biti ugašen dok ne padne jaka kiša ili dok ne dođe vatrogasac”, poručio je.
Dodao je da prioritet moraju biti zapošljavanje novih vatrogasaca, njihovo opremanje i ozbiljna ulaganja u sistem zaštite od požara.
Apel građanima: Budite odgovorni
Na kraju razgovora uputio je apel građanima da se tokom ljetnih mjeseci ponašaju odgovorno i izbjegavaju paljenje otvorene vatre.
“Ako je suha trava i dugo traje toplo vrijeme, nema paljenja otvorenog plamena. Ako već spaljujete biljni otpad, obavijestite najbližu vatrogasnu jedinicu, radite to u manjim gomilama i obezbijedite dovoljnu količinu vode”, poručio je.
Podsjetio je da je izazivanje požara krivično djelo te zaključio da se zakoni moraju dosljednije provoditi.
“Represiva je nekad najbolja preventiva”, zaključio je.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
