Izložba posvećena pozorišnom naslijeđu Sarajeva i umjetnicima koji su ga oblikovali, postavljena je prekoputa kafića Aquarius, u blizini lokacije budućeg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi. Građani i posjetioci Sarajeva moći će je pogledati tokom avgusta.
Koncept izložbe i fotografije potpisuje Zoran Lešić, dramaturgiju Mirjana Blažević Lešić, voditeljica projekta je Ifeta Lihić Gašović, a asistentica fotografa Zulejha Kečo Kapidžić.
Izložbu je otvorio autor Zoran Lešić koji je kazao da su “Sjećanja” umjetnička reakcija na zaboravljene pozorišne kostime.
“Ovo je tihi otpor zaboravu koji polako prekriva umjetnike čije je stvaralaštvo oblikovalo naše kulturno pamćenje i identitet. Polazeći od arhivske građe Muzeja književnosti i pozorišne
umjetnosti Bosne i Hercegovine i Narodnog pozorišta Sarajevo, izložba kroz fotografiju i autorsku interpretaciju istražuje odnos između kostima, sjećanja i ljudskog prisustva. Projekt je realiziran uz podršku Općine Novo Sarajevo i iskreno smo im zahvalni na tome. Vilsonovo šetalište smo izabrali jer je ono simbol mladosti, mjesto kojim prolaze roditelji sa djecom i njima želimo prenijeti ova sjećanja” kazao je autor izložbe Zoran Lešić.
Izložba nije zamišljena kao hronološki pregled historije sarajevskog pozorišta niti kao rekonstrukcija pojedinačnih predstava, već kao savremena umjetnička interpretacija pozorišnog naslijeđa. Arhivska građa poslužila je kao polazište za novu vizuelnu interpretaciju kostima, kroz koju stare skice i sačuvani tragovi dobijaju novi život i značenje u javnom prostoru.
Na otvorenju izložbe govorila je i Kaća Dorić, bosanskohercegovačka pozorišna, filmska i televizijska glumica, decenijama vezana za Narodno pozorište Sarajevo.
“Često sam bila zahvalna kostimu na sceni, koji mi je omogućio da budem neka druga ja. Bez tog kostima bila bih samo ista, dosadna Kaća, a kostim mi je omogućio da budem sve što želim.
Zato sam vječno zahvalna kostimografima i kostimografkinjama koji su ih osmišljavali, šnajdericama koje sui h izrađivale, garderoberkama koje su ih čuvale, kao i gledaocima koji su ih
pamtili“, kazala je Dorić.
Dramaturginja izložbe Mirjana Blažević Lešić istakla je da je rad na izložbi predstavljao istovremeno istraživanje i stvaralačku avanturu.
“Moj zadatak nije bio samo pronaći arhivske fotografije, kostimografske skice i dokumente, nego od njih ispričati priču koja će oživjeti ljude, predstave i vrijeme iz kojeg su potekli. Birala
sam tragove koji i danas nose emociju i prisustvo umjetnika, vjerujući da arhiv nije mjesto prošlosti, nego prostor u kojem sjećanje može ponovo progovoriti. Sve te fragmente pokušala
sam složiti u jedan mozaik – priču o pozorišnim kostimima koja, zapravo, govori o ljudima koji su ih nosili i stvarali. A njena najvažnija poruka je jednostavna: Ne zaboravite nas”, kazala je
Mirjana Blažević Lešić.
Ideja projekta “Kultura narodu” razvila se nakon iskustva festivala “Stripoteka na otvorenom”, koji je privukao veliko interesovanje građana i građanki Sarajeva, kao i stranih posjetilaca. Tada
je prepoznata važnost izlaska muzejske produkcije izvan zidova institucije i njenog predstavljanja u javnom prostoru, gdje postaje dostupna široj i raznovrsnijoj publici.
“Naša je namjera da projekt ‘Kultura narodu’ realiziramo svake godine kroz različite izložbene sadržaje te da muzejske arhive, zbirke i savremenu umjetničku produkciju približimo građanima
i građankama, posebno onima koji možda nemaju naviku da posjećuju muzejske institucije”, istakla je voditeljica projekta Ifeta Lihić Gašović.
U muzičkom dijelu programa otvorenja nastupili su Đani Šehu na gitari i Adi Šehu na flauti.
Nosilac projekta je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a projekt je realiziran uz podršku Općine Novo Sarajevo i Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
