Tatjana Božić ujedno je glavna akterica filma, a radnja filma veže se za njenu usamljenost i traganje za pripadanjem. Božić je rođena u Hrvatskoj, a živjela je u mnogim zemljama Evrope, prije nego što je završila u Amsterdamu.
Uz svog sina tinejdžera, Tatjana prikazuje da se uvijek i svugdje osjećala kao strankinja. Ipak, odlučuje se pronaći svoje tragove pripadanja te obilazi prijatelje i porodicu po Evropi.
“U filmu ima mnogo humora, smijeha, ali i suza. Kreće od toga da sam usamljena, samohrana majka koja je došla zbog ljubavi u Nizozemsku, ali je ta ljubav propala. Živjela sam u mnogo zemalja, ali sam se kroz sve to pitala kome i gdje ja pripadam. Odrasla sam u Bosni, onda sam živjela u Karlovcu, zatim sam otišla u tadašnji Sovjetski Savez. Iz Moskve sam se preselila u London pa u Zagreb. Od svuda sam pomalo. Kroz radnju filma, gledam druge ljude koji su rasuti po svijetu, kao visokoplaćeni stranci, one na koje ne gledamo kao drugorazredne. Ne pripadam nijednoj od tih skupina. Ja sam visokoobrazovana, ali se osjećam kao drugorazredna. Prateći njihove primjere pokušavam shvatiti kako su oni pronašli svoja pripadanja”, poručila je.
“U redu je da ne pripadam nigdje”
Dodaje da se kroz radnju filma prati i njen sin koji raste te od dječaka postaje mladić.
“On mi poručuje da ja ne volim da bilo gdje pripadam i to je možda poenta cijele priče. Osim toga, kopam po svojoj porodičnoj priči, zašto sam se ja i tu osjećala kao crna ovca. U mom slučaju u redu je da ne pripadam nigdje potpuno”, kazala je.
Govoreći o utiscima nakon prikazivanja filma, Božić ističe da je jako zadovoljna nakon premijere.
“Bila je puna sala i to je jako dragocjeno. Cijeli smisao je da ljudi vide ono što želim prikazati. Film je rađen u produkciji tri zemlje. Svi smo stigli u Sarajevo, jer nam je ovdje jako lijepo i istinski smo sretni. Ne očekujem nagradu, ali taj dio sam odavno pustila. Nagrada je da ti jedan čovjek priđe, zagrli te i kaže da si ispričao njegovu priču. To je razlog zašto radimo filmove. Privilegija je biti dio Takmičarskog programa”, kazala je.
“Sarajevo Film Festival je dio mog pripadanja”
Božić je na 20. Sarajevo Film Festivalu predstavila film “Ljubavna odiseja”, a govoreći o tadašnjim utiscima ističe da je učešće na ovom festivalu za nju uvijek divno iskustvo.
“Imam ono po šta sam i došla, taj osjećaj kako je ovdje lijepo, blisko, naše, živo. Ima mnogo divnih filmova. Došla sam po ono čemu sam se i nadala. U međuvremenu nisam dolazila. I tada je bilo super, a i sada. Sarajevo Film Festival je dio mog pripadanja. To je najvažniji filmski festival u regiji”, poručuje.
Govoreći o planovima za naredni period, Božić ističe da ima mnogo ideja, ali će biti potrebno dovoljno vremena da ih realizuje.
“Imam neke ideje, ali se osim filmova bavim i terapijom, posebno za ljude s poremećajima u prehrani i više sam na to fokusirana. Nešto zbog čega sam se odlučila raditi filmove je želja da dodirujem srca ljudi. To isto mogu dobiti radeći terapiju, a istinski uživam u tome. Terapija je za mene bitan dio. Sigurno ću se vratiti i raditi još filmova. Za filmove je potrebno mnogo energije i strasti”, kazala je Božić na kraju razgovora za Klix.ba.
