Dok ovaj porez postaje sve značajnija budžetska stavka, podaci koje su iz Porezne uprave FBiH ustupili Klix.ba odaju dojam da je to prvenstveno posljedica poskupljenja, a ne značajnog povećanja broja poreznih prijava.
U ovoj oblasti se ujedno spremaju i nove mjere. Naime, iz Porezne uprave FBiH napomenuli su da bi naredne godine trebala početi primjena novog Zakona o fiskalizaciji transakcija FBiH, kojim se i fizička lica koja izdaju stambene nekretnine obavezuju na izdavanje fiskalnih računa.
U šest godina prikupljeno 61,2 miliona KM
Prema podacima Porezne uprave FBiH, po osnovu poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava u periodu od 2020. do 2025. godine ukupno je naplaćeno 61,2 miliona KM.
Tokom 2020. godine naplaćeno je 5,82 miliona KM, a već naredne godine zabilježen je rast od 3,22 posto. Uslijedio je prvi veliki postpandemijski rast u 2022. godini, kada su prihodi porasli za 56,43 posto.
Snažan uzlazni trend nastavljen je i u 2023. godini s rastom od 35,10 posto, dok je 2024. godine ostvaren dodatni rast od 8,41 posto. U 2025. godini došlo je do blagog pada od 2,39 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Broj prijava povećan za 10 posto, a prihodi porasli za 130 posto
Porezna uprava je 2020. godine zaprimila ukupno 18.018 Obrazaca PRIM-1054 (Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine), dok je u 2025. godini zaprimila 19.777 ovih obrazaca.
Dok su ukupno prikupljeni prihodi od poreza na imovinu porasli za više nego duplo (+130,85 posto), broj prijava po osnovu iznajmljivanja imovine porastao je za 9,76 posto (1.759 prijava više).
Ovaj nesrazmjer navodi na zaključak da značajna naplata poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava nije primarno rezultat masovnog povećanja broja poreznih prijava, već direktna posljedica općeg poskupljenja u proteklih šest godina.
Budući da se ovaj porez obračunava procentualno na ostvareni dohodak, više osnovice automatski su donijele i veće prilive u javnu kasu.
Kanton Sarajevo prednjači po naplati
Pregled naplate po kantonima otkriva velike razlike među kantonima. Kanton Sarajevo ubjedljivi je lider, s prikupljenih 36,18 miliona KM, što čini više od 59 posto ukupno naplaćenog poreza u cijeloj FBiH od 2020. do 2025. godine.
Sljedeći po visini uplaćenog poreza je Zeničko-dobojski kanton s devet miliona KM, a prate ga Hercegovačko-neretvanski kanton s 5,74 miliona KM te Tuzlanski kanton s 3,47 miliona KM.
Slijede Srednjobosanski kanton s 2,53 miliona KM, Unsko-sanski kanton s 2,27 miliona KM i Kanton 10 s milion KM. Na dnu ljestvice po naplati nalaze se Posavski kanton sa 444.607 KM, Zapadnohercegovački kanton s 392.391 KM te Bosansko-podrinjski kanton sa 69.714 KM prikupljenih od 2020. do 2025. godine.
Šta sve spada u ovaj porez i kako se vrši prijavljivanje
Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava je zakonska obaveza za fizička lica koja ostvaruju prihode od iznajmljivanja imovine ili ustupanja imovinskih prava.
Odnosi se na iznajmljivanje nekretnina (stanova, kuća, poslovnih prostora, garaža), iznajmljivanje pokretne imovine te prihode od autorskih prava, patenata i licenciranja. Sam način utvrđivanja i naplate uređen je u skladu s kantonalnim propisima.
Stopa poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava iznosi 10 posto, ali uz priznate normirane troškove (od 30 do 50 posto) stvarni porez u praksi iznosi između pet i sedam posto od ukupnog iznosa, ovisno o kantonu i vrsti imovine.
Kada je riječ o iznajmljivanju stambenih kapaciteta, uključujući i oglašavanje putem internet platformi poput Bookinga i Airbnba, iz Porezne uprave FBiH ukazali su u odgovoru na upit Klix.ba da u evidencijama prave razliku između kratkoročnog (stan na dan) i dugoročnog najma:
– Dugoročni najam prijavljuje se poreznim ispostavama i podnosi se Obrazac PRIM-1054 (Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine).
– Kratkoročni najam podnosi se Obrazac PIP-1034 (Prijava poreza na prihod od imovine i imovinskih prava).
Fizička lica koja započinju obavljanje djelatnosti dužna su izvršiti prijavu nadležnoj poreznoj ispostavi, dok općinski i gradski organi Poreznoj upravi dostavljaju rješenja o registraciji novih iznajmljivača.
Porezna uprava zatim prati ispunjavanje obaveza kroz službene evidencije i kontrolne aktivnosti. Napomenuli su da se nadzor nad primjenom propisa iz oblasti ugostiteljstva i drugih posebnih propisa provodi u skladu s nadležnostima drugih inspekcijskih organa.
Siva zona, gotovina i “nepovredivost doma”
Iz Porezne uprave uvjeravaju da provode inspekcijski nadzor nad fizičkim licima za koja postoje saznanja ili dokazi da ostvaruju dohodak po osnovu izdavanja imovine.
Kontrole se vrše na osnovu, kako su naglasili, obavještajno-istražnih podataka i anonimnih prijava, pri čemu se utvrđuje ispunjavanje obaveza u vezi s porezom na dohodak od imovine, porezom na imovinu i drugim propisima.
Međutim, iz ove institucije istakli su izazove u borbi protiv sive zone:
– Prikrivanje prihoda i gotovina – otkrivanje neregistriranih iznajmljivača otežano je kada se usluge oglašavaju putem internetskih platformi i društvenih mreža, a naplata vrši gotovinski, bez prateće dokumentacije.
– Zakonska ograničenja – Inspekcijski nadzor nad nekretninama u privatnom vlasništvu podliježe zakonskim ograničenjima, kojim se štite nepovredivost doma i pravo na privatnost, zbog čega inspektori postupaju isključivo u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.
Iz Porezne uprave FBiH ukazali su da ne vode posebne statističke evidencije o broju inspekcijskih nadzora specifično za stanodavce, pa nisu bili u mogućnosti dati precizan broj izvršenih kontrola.
Također tvrde da se nadzori provode kontinuirano u okviru redovnih akcija, pri čemu se ljeti kontrole intenziviraju u Hercegovini i Krajini, a zimi u planinskim turističkim centrima.
Za efikasnije suzbijanje neprijavljenog ostvarivanja prihoda u ovoj oblasti, iz Porezne uprave FBiH podsjetili su na važnost kontinuirane saradnje svih nadležnih organa (lokalnih zajednica, turističkih zajednica, inspekcijskih službi i policije) radi pravovremene razmjene podataka i naplate poreza.
Upit o prikupljenim prihodima od Poreza na dohodak od kapitala – prihoda od zakupa pokretne i nepokretne imovine te inspekcijskim kontrolama uputili smo Poreznoj upravi Republike Srpske, ali odgovor do objave teksta nismo dobili.
