Ovaj iznenadni prekid opskrbe izazvao je novi val nestabilnosti na globalnom tržištu, a vodeće evropske energetske kompanije primorane su u kratkom roku pronaći zamjenske izvore energenata. Za napade na infrastrukturu zvanični Rijad optužuje iračke paravojne grupe, zbog čega je do daljnjeg zaustavljen i utovar u luci Yanbu na Crvenom moru.
Kako bi održala izvozne kapacitete, Saudijska Arabija se sada okreće takozvanim “tajnim pošiljkama” kroz rizični Hormuški moreuz, prateći model koji već primjenjuju Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak.
Iako ova praksa omogućava plasman između sedam i devet miliona barela dnevno, što predstavlja 30 do 40 posto predratnog obima, visoki troškovi i nesigurnost transporta odmah su pogurali cijene naviše. Fjučersi nafte Brent skočili su blizu 108 dolara, dok je referentna cijena na fizičkom tržištu u Evropi premašila 122 dolara po barelu.
Poremećaj je najteže pogodio poljski naftni gigant Orlen, koji je nakon 2022. godine zamijenio rusku naftu saudijskom, pokrivajući time čak 40 posto svojih ukupnih potreba.
Kompanija sada intenzivno kupuje zamjenske količine na promptnom tržištu kako bi osigurala rad rafinerija u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj.
Nabavka je primarno usmjerena na sjevernomorske tipove nafte Grane, Johan Sverdrup i Johan Castberg, dok su ponude poslane i za američki WTI Midland te kazahstanski CPC Blend, uz dodatne tendere za sirovine iz Alžira i Gvajane.
Iz Orlena uvjeravaju da aktivno upravljaju zalihama i da se prerada u njihovim pogonima za sada odvija bez zastoja.
Ipak, budući da su baltičke luke Gdanjsk i Būtingė do sada dnevno primale više od 220.000 barela saudijske nafte, preusmjeravanje nabavnih lanaca ostaje jedan od najvećih logističkih i finansijskih izazova za evropski energetski sektor u ovom trenutku.
