Odluka je potvrđena nakon prošlosedmične posjete norveškog premijera Jonasa Gahra Størea Parizu, gdje su bili i predstavnici drugih evropskih zemalja uključenih u ono što Francuska naziva naprednim ili isturenim odvraćanjem.
Time Pariz pokušava proširiti ulogu svog nuklearnog arsenala u trenutku pojačane zabrinutosti zbog Rusije i slabljenja povjerenja u pouzdanost Sjedinjenih Američkih Država.
Støre je rekao da Norveška u mirnodopskim uslovima neće biti domaćin nuklearnom oružju. Nova francuska doktrina ipak predviđa da bi egzistencijalne prijetnje evropskim saveznicima mogle biti povezane s francuskim nuklearnim odgovorom, čak i ako bi se SAD povukao iz takve uloge.
Sva ovlaštenja za odlučivanje i kontrola nad oružjem ostaju u Parizu, pa bi Francuska praktično djelovala kao zaštitna sila za dio Evrope.
Kako će taj okvir izgledati u praksi još nije precizno definisano. U Poljskoj se, prema navodima iz teksta razmatra i moguća uloga unaprijed raspoređenih francuskih aviona Rafale sposobnih za nuklearne zadatke, dok je saradnja s Njemačkom zasad najdalje otišla.
Dvije zemlje su ranije ove godine formirale upravljačku grupu i najavile prve konkretne korake do kraja 2026. Njemačka bi već u septembru trebala sudjelovati u francuskim nuklearnim vježbama kao posmatrač, te posjetiti objekte i infrastrukturu povezanu s francuskim nuklearnim snagama.
Kasnije bi Bundeswehr bi mogao dobiti aktivniju, ali i dalje pomoćnu ulogu bez direktnog rukovanja nuklearnim oružjem.
Uz Norvešku, Njemačku i Poljsku, novoj francuskoj shemi pristupile su i Švedska, Danska, Grčka, Nizozemska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Francuska raspolaže s oko 290 nuklearnih bojevih glava i ima četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, iza Kine, SAD-a i Rusije, a ispred Ujedinjenog Kraljevstva.
