Eurotransplant je međunarodna organizacija koja povezuje transplantacijske centre i koordinira razmjenu organa među evropskim zemljama. Ulazak Bosne i Hercegovine u njeno članstvo najviše bi značilo pacijentima kojima je transplantacija jedina šansa za preživljavanje.

Za razliku od dijela regiona, pacijenti u našoj državi i dalje imaju ograničen pristup dostupnim organima, dok se mnogi suočavaju s dugim i neizvjesnim čekanjem. Inače, proces približavanja ovoj organizaciji formalno je pokrenut 2024. godine, kada je BiH uputila pismo namjere za pristupanje.

Međutim, put do punopravnog članstva podrazumijeva ispunjavanje brojnih organizacionih, zakonskih i medicinskih kriterija koji još nisu u potpunosti ostvareni. Među najvećim izazovima nalazi se nepostojanje jedinstvene državne liste čekanja za transplantaciju organa.

Foto: A. K./Klix.ba

Trenutno Federacija Bosne i Hercegovine vodi vlastitu listu pacijenata, dok u Republici Srpskoj ne postoji razvijen sistem kadaveričnih transplantacija.

Zbog toga BiH nema objedinjenu bazu podataka o pacijentima kojima je potrebna transplantacija, što predstavlja jedan od ključnih uslova za ulazak u Eurotransplant.

“Da bismo im pristupili kao punopravna članica, moramo imati političko-društveni konsenzus na nivou države. Zemlja bi trebala imati i najmanje deset donora godišnje na milion stanovnika, što mi u ovom trenutku nemamo. Prema našim evidencijama, mi imamo veliki broj odbijanja, odnosno nepristajanja porodica na doniranje organa”, kaže Lejla Vikalo, anesteziologinja i bolnička koordinatorica za transplantacije u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.

Foto: A. K./Klix.ba

Stručnjaci već godinama upozoravaju i na problem nedovoljnog broja donora. U zdravstvenim ustanovama moždana smrt još uvijek nije dovoljno često evidentirana, a porodice potencijalnih donora nerijetko odbijaju dati saglasnost za doniranje organa. Istovremeno, svijest javnosti o značaju donorstva ostaje na relativno niskom nivou.

“Često naglašavamo da je transplantacija specifična, jer je za nju potreban donor te nije dovoljno da imamo samo stručne ljekare, volju i opremu. Od početka ove godine, mi smo uradili šest transplantacija i to dvije srodničke te četiri kadaverične. Imali smo jedan pristanak porodice na izuzimanje organa i to je ono što stalno ističemo. Potrebno je kontinuirano raditi na zdravstvenom prosvećivanju te otklanjanju straha i predrasuda koje su tradicionalno vezane”, dodaje Vikalo.

Foto: A. K./Klix.ba

Eurotransplant trenutno povezuje transplantacijske centre iz osam evropskih država putem centraliziranog informacionog sistema.

Takav model omogućava da se organi dodjeljuju pacijentima prema medicinskim kriterijima, uključujući kompatibilnost, hitnost slučaja i druge zdravstvene parametre.

Na taj način povećava se vjerovatnoća da će organ biti transplantiran osobi kojoj je najpotrebniji i kojoj najbolje odgovara.

Za pacijente iz Bosne i Hercegovine članstvo u ovoj mreži značilo bi pristup znatno većem broju dostupnih organa, ali i veće šanse da transplantaciju dobiju na vrijeme.

Tokom 2025. godine u okviru Eurotransplanta obavljeno je više od 7.300 transplantacija, dok se na listama čekanja nalazilo gotovo 14.000 pacijenata.

Foto: A. K./Klix.ba

Podaci udruženja pacijenata pokazuju da u Federaciji BiH desetine osoba čekaju transplantaciju srca i jetre, dok više od 170 pacijenata očekuje transplantaciju bubrega. Za mnoge od njih vrijeme predstavlja najvažniji faktor, jer dio oboljelih nikada ne dočeka odgovarajući organ.

Iz nadležnih institucija navode da je nakon gotovo 14 godina zastoja napravljen prvi ozbiljan korak ka članstvu u Eurotransplantu, ali ističu da će za konačan ulazak biti potrebna koordinacija svih nivoa vlasti, harmonizacija propisa i dodatno jačanje transplantacijskog sistema na području cijele države.

“Federalno ministarstvo zdravstva je još od 2010. godine upućivalo inicijativu prema Ministarstvu civilnih poslova BiH za pokretanje aktivnosti za pristupanje naše države Eurotransplantu, ali odgovora nije bilo. Nakon toga smo zaključili protokol o saradnji sa Hrvatskom te nam je to omogućilo međugraničnu razmjenu organa. Međutim, on je zaustavljen od Eurotransplanta jer naša država nema zaključen bilateralni sporazum s njima”, ističe Olivera Tadić, direktorica centra za transplantacijsku medicinu Ministarstva zdravstva FBiH.

Foto: A. K./Klix.ba

Ona navodi da zajednički rad svih nadležnih institucija, zdravstvenih ustanova i profesionalaca mora biti zastupljen, izrazivši nadu da će u narednom periodu napraviti kvalitetne korake koji će BiH omogućiti put ka Eurotransplantu.

“Nakon što su entitetska ministarstva dala saglasnost pokrenuta je inicijativa i upućeno je pismo interesa prema Eurotransplantu za priključenje naše države toj mreži. Shodno tome, mi intenzivno radimo na ispunjenju uvjeta BiH ka Eurotransplantu, odnosno stvaranju funkcionalnog i održivog programa koji će našim pacijentima omogućiti kvalitetno i pravovremeno liječenje”, dodaje Tadić.

Dok se administrativni i institucionalni uslovi nedovoljno brzo ispunjavaju, pacijenti koji čekaju transplantaciju ostaju među onima koji najdirektnije osjećaju posljedice činjenice da Bosna i Hercegovina još nije dio evropske mreže za razmjenu organa. Za njih svaki izgubljeni mjesec može značiti i izgubljenu priliku za novi život.

Inače, u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli u radnoj posjeti je boravila delegacija Eurotransplanta, s ciljem intenziviranja zajedničke saradnje te prezentacije evropskih modela u transplantacijskoj medicini.

Share.
Leave A Reply

Exit mobile version