Istraživanje su proveli stručnjaci sa Univerziteta Kalifornije u San Diegu i Irvineu te New York Genome Center, a analizirali su postmortalno tkivo hipokampusa 40 neurološki zdravih odraslih osoba u dobi od 20 do 95 godina. Hipokampus je dio mozga važan za učenje i pamćenje.
Glavni autor istraživanja Nathan Zemke rekao je da je najizraženija promjena uočena nakon približno 50. godine. Za Fox News Digital izjavio je:
“Najizraženija promjena bila je to da se nakon otprilike 50. godine čini da moždane rezidentne imunološke ćelije, nazvane mikroglija, sve više zamjenjuju imunološke ćelije koje ulaze iz krvotoka”.
Prema rezultatima, mikroglija inače štiti mozak uklanjanjem “otpada” i reakcijom na povrede, dok novopridošle ćelije nose izraženije upalne signale. Istraživači smatraju da bi takav pomak mogao doprinositi hroničnoj upali povezanoj s kognitivnim padom i neurodegenerativnim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest.
U istraživanju su zabilježili i propadanje ćelija koje održavaju krvno-moždanu barijeru, zaštitni filter koji sprečava ulazak štetnih supstanci u mozak, kao i šire promjene u DNK i aktivnosti gena. Zemke je naveo i moguću dugoročnu primjenu ovih rezultata:
“To bi moglo otvoriti potpuno nov način pristupa Alzheimerovoj i drugim neurološkim bolestima bez potrebe da se direktno manipuliše ćelijama unutar centralnog nervnog sistema”, rekao je.
Ipak, naglasio je da je riječ o ranoj fazi istraživanja i da na osnovu ovog istraživanja ne preporučuje posebne medicinske ili životne promjene.
