Ovaj oporavak prometa dešava se uprkos iranskoj blokadi ovog strateškog plovnog puta, koja je započela 28. februara nakon napada Izraela i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Iran.
Blokada je prethodno zaustavila veći dio izvoza ugljikovodika iz zemalja Perzijskog zaljeva, što je izazvalo ozbiljne potrese u globalnoj ekonomiji.
Prema riječima Bridget Diakun, analitičarke u Lloyd’s List Intelligenceu, situacija na terenu se počinje mijenjati.
“Prošle sedmice smo vidjeli brodove pod zastavom Singapura, UAE-a, Južne Koreje, a također i brod pod norveškom zastavom kako prolazi kroz Zaljev, odnosno izlazi iz njega”, objašnjava Diakun.
Podaci pokazuju da se broj prelazaka vrlo velikih prevoznika sirove nafte, koji nemaju veze s Iranom, ponovo povećava. Od ukupno 27 slučajeva koje je zabilježila analitička firma Kpler od početka sukoba, više od polovine odigralo se tokom maja.
Samo u periodu između 20. i 26. maja, pet ogromnih tankera napustilo je ovo područje.
Kako navodi Lloyd’s List Intelligence, ključne azijske ekonomije Kina, Južna Koreja, Indija i Japan direktno su koordinirale s iranskom vladom kako bi osigurale siguran prolaz za svoje brodove.
Kao rezultat ovih procesa, Iran je 18. maja zvanično uspostavio Upravu Perzijskog zaljeva (PGSA), novo tijelo zaduženo za upravljanje plovidbom u Hormuškom moreuzu i naplatu tranzitnih naknada.
Ovaj potez Teherana naišao je na oštre reakcije Zapada.
Sjedinjene Američke Države snažno se protive formiranju ovog tijela, a američko Ministarstvo finansija već je uvelo sankcije protiv PGSA-e. Washington je istovremeno zaprijetio sličnim kaznenim mjerama protiv bilo koje kompanije ili države koja pristane plaćati ove naknade.
Analitičari upozoravaju da bi američka odmazda mogla ponovo ugroziti stabilizaciju tržišta i smanjiti broj brodova koji u koordinaciji s Iranom napuštaju moreuz.
