Odluka sutkinje Kathleen Cardone predstavlja pobjedu za zemljoposjednike, kompanije i ekologe koji se protive projektima u sklopu plana vrijednog 46 milijardi dolara.
Američka administracija tim planom želi duž južne granice postaviti kombinaciju čeličnih zidova visokih skoro 10 metara, barijera za vozila, puteva i nadzorne tehnologije.
Cardone je u presudi navela da će tužitelji vjerovatno uspjeti u najmanje jednom od zahtjeva, da im bez zabrane prijeti ozbiljna i nepopravljiva šteta te da ravnoteža interesa i javni interes idu u njihovu korist.
Američka agencija za carinu i zaštitu granica (CBP) branila je projekt i poručila da ostaje pri svojoj procjeni.
“Stojimo iza naše procjene i ostajemo uvjereni u naša zakonska ovlaštenja da osiguramo granicu, uz očuvanje jedinstvenog pejzaža regije Big Bend”, saopćili su i dodali da s Ministarstvom pravde rade na narednim koracima.
Presuda obuhvata i Nacionalni park Big Bend, gdje je protivljenje zidu ranije navelo administraciju da nakratko pauzira radove. Protivnici tvrde da je oko 500 milja duga regija toliko udaljena i nepristupačna da već sama po sebi odvraća od ilegalne imigracije te da je administracija prekršila zakon izdavanjem širokih izuzeća od propisa radi ubrzanja projekata.
Tužbu su podnijeli ekološka organizacija, zagovornici historijske crkve u Ruidosi i riječni vodič. Tvrdili su da je Ministarstvo domovinske sigurnosti pogrešno zaobišlo propise namijenjene zaštiti okoliša, kulture i arheologije područja poput Big Benda.
Laiken Jordahl iz Centra za biološku raznolikost, organizacije koja je pokrenula tužbu, odluku je nazvao “potpunom pobjedom”.
“Buldožeri će biti poslani nazad dok ona ne odluči o meritumu”, rekao je Jordahl.
Odluka dolazi nekoliko sedmica nakon što je administracija sredinom septembra postavila prve panele zida u sektoru Big Bend. Projekt je izazvao protivljenje i republikanaca i demokrata, posebno zbog planova unutar Nacionalnog parka, poznatog po pejzažima, krečnjačkim liticama i čistom noćnom nebu.
Presuda se odnosi i na područja uzvodno i nizvodno od nacionalnog parka, gdje CBP planira infrastrukturne projekte koji bi se velikim dijelom gradili na privatnom zemljištu. Vlada je pokušavala dobiti dozvole lokalnih zemljoposjednika za istraživanja i gradnju, a u nedavnom podnesku navela je da je spremna neke slučajeve proslijediti Ministarstvu pravde ako dozvole ne dobije.
