Na jezeru Velence, trećem po veličini u Mađarskoj, vodostaj je pao na oko 20 centimetara, daleko ispod optimalnih 150 centimetara za august, zbog čega su zatvorene plaže koje su ranije privlačile turiste.
Ribar Árpád Selmeci, koji živi uz jezero od djetinjstva, rekao je da nikada nije vidio tako nizak vodostaj.
“Strašno je. Srce me boli svakog trenutka”, dodao je.
Kriza je šira od jednog jezera. Prema nacionalnoj meteorološkoj službi, oko 99 posto teritorije Mađarske trenutno je pod teškom ili ekstremnom sušom, dok dezertifikacija prijeti velikom dijelu Velike mađarske nizije. Suša je već smanjila prinose usjeva, izazvala nestašice pitke vode i otvorila pitanje stabilnosti energetskog sistema.
Stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u manjku padavina povezanom s klimatskim promjenama. Navode da je Mađarska više od 200 godina usmjeravala vodu iz krajolika i isušivala prirodna močvarna područja, pa je danas posebno ranjiva na duže i češće suše. Studija objavljena 2023. u časopisu Nature procijenila je da je zemlja izgubila više od 80 posto historijskih močvara.
Veliki doprinos tome daje mreža od više od 40.000 kilometara odvodnih kanala, koja uklanja zadržane padavine sa oranica, iz močvara i tla. Zsuzsanna Ujj iz organizacije Friends of the Earth Hungary rekla je da zemlja mora promijeniti pristup upravljanju vodama i preći s odvodnje na njihovo zadržavanje.
Posljedice su vidljive i na jezeru Garancsi, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Budimpešte, gdje su ribolov, kupanje i klizanje postali nemogući, a veći dio bivšeg dna jezera sada je suh i ispucao.
Zoltán Mettner, koji vodi bar Glass Tiger na obali, stanje je opisao riječima: “Tužno je što smo dopustili da stvari odu ovako daleko i što nismo mogli postepeno poduzeti korake da spriječimo potpuno uništenje ovog jezera.”
Premijer Peter Magyar krajem juna najavio je sveobuhvatan program očuvanja voda i poručio da će zadržavanje vode postati osnovni princip mađarskog upravljanja vodama.
Upozorio je i da zbog dotrajale infrastrukture kroz oštećene cijevi nestaje 20 do 25 posto pitke vode, što zemlju godišnje košta oko 17 milijardi forinti.
Dodatni pritisak dolazi s Dunava, čiji je nizak vodostaj ovog ljeta zaprijetio radu nuklearne elektrane Paks, jedine u Mađarskoj. Vlasti su već poduzele hitne mjere kako bi povećale nivo vode kod postrojenja, ali stručnjaci upozoravaju da će bez obnove močvara i prirodnih staništa oscilacije vodostaja, sušna ljeta i ekstremne padavine postajati sve izraženiji problem.
