Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) 30. juna je imenovao Louisa J. Crishocka za vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH, koji će obavljati tu dužnost do imenovanja novog visokog predstavnika, nakon odlaska Christiana Schmidta.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije navode da Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine ne poznaje funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH.
“Ukoliko je ova funkcija neophodna za osiguranje tehničkog funkcioniranja Kancelarije Visokog predstavnika (OHR), onda to predstavlja isključivo unutrašnje pitanje te institucije. Međutim, nikakva ovlaštenja u smislu Dejtonskog sporazuma takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne posjeduje. Takva ovlaštenja mogu biti data samo legitimnom visokom predstavniku, čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a. Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru PIC-a da Luisa Crishocka predstave kao “privremenog visokog predstavnika” nemaju pravni osnov”, ističu iz tog ministarstva.
Ponovili su da Rusija ostaje pri stavu da je međunarodni protektorat nespojiv sa suverenitetom BiH te da OHR treba biti zatvoren, a funkcija visokog predstavnika ukinuta.
“Stav Rusije kao jednog od međunarodnih garanta Dejtonskog sporazuma je dosljedan i principijelan. Vanjski protektorat je nespojiv sa suverenitetom Bosne i Hercegovine. Stoga smo uvjereni da OHR mora biti zatvoren što je prije moguće, a pozicija visokog predstavnika ukinuta bez ikakvih uslova”, navode iz ruskog Ministarstva.
Odgovarajući na pitanje da li će Rusija nastaviti učestvovati u radu Upravnog odbora PIC-a, naglasili su da Ruska Federacija nikada nije ni prekidala svoje članstvo u tom tijelu.
“Privremena suspenzija našeg učešća u sastancima ovog formata posljedica je činjenice da se od 2021. godine njegove sjednice održavaju pod “predsjedavanjem” samozvanca Christiana Schmidta, koji je, uz podršku zapadnih zemalja, uzurpirao funkciju visokog predstavnika. Drugi aspekt se odnosi na to da je, krivicom tih istih zapadnih predstavnika, napuštena dugogodišnja praksa donošenja odluka konsenzusom u okviru Upravnog odbora. Za sada ne vidimo nikakvu spremnost partnera da isprave nenormalnu situaciju koju su sami stvorili”, istaknuli su.
Također, rusko Ministarstvo smatra i da “bonska ovlaštenja” nisu u skladu s Dejtonskim sporazumom, navodeći da Aneks 10 visokom predstavniku daje ulogu međunarodnog posrednika, a ne nosioca izvršnih ovlaštenja.
Kako navode, sve zemlje svijeta, bez izuzetka, suočavaju se s poteškoćama i unutrašnjim nesuglasicama, ali da to ne znači “da je radi njihovog rješavanja potrebno uspostavljati neke nadnacionalne organe sa vanjskim upravljanjem”.
“Davno je došlo vrijeme da se narod Bosne i Hercegovine riješi ovog ponižavajućeg vanjskog protektorata i preuzme odgovornost za sudbinu vlastite zemlje, donoseći suverene odluke zasnovane na dijalogu, kompromisu, Dejtonskom ustavu i zakonima”, poručili su.
Zaključili su da su “kontinuirane zakulisne manipulacije oko imenovanja novog visokog predstavnika u zapadnim krugovima nastavak ove destruktivne, kratkovide prakse” te da je malo vjerovatno da će doprinijeti normalizaciji situacije u zemlji.
Christian Schmidt preuzeo je dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 1. augusta 2021. godine, nakon odluke Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. Tokom gotovo petogodišnjeg mandata donio je više odluka, uključujući izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH te mjere koje su se odnosile na funkcioniranje institucija i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dužnost je napustio 1. jula 2026. godine, kada je vršilac dužnosti visokog predstavnika postao njegov prvi zamjenik Louis J. Crishock, do imenovanja novog visokog predstavnika.
