Trumpova administracija potez predstavlja kao “ekonomski Dan D” protiv Irana, uz tvrdnju da želi natjerati iransko rukovodstvo da odustane od nuklearnog programa i potpuno ponovo otvori Hormuški moreuz za tankere s naftom i prirodnim gasom.
Ministar finansija SAD-a Scott Bessent rekao je za CNBC da bi naredna faza mogla uključivati kaznene mjere protiv zemalja i kompanija koje posluju s Iranom.
“Ako insistirate da poslujete s njima, američko ministarstvo finansija i američka vlada upotrijebit će svu svoju moć i snagu protiv vas. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku”, poručio je.
Nova strategija dolazi u trenutku kada Washington, prema navodima AP-a, ulazi u šesti mjesec rata s Iranom i suočava se sa smanjenim zalihama ključnog naoružanja. Administracija računa da bi dodatni finansijski udar, nakon decenija već postojećih sankcija, mogao dovesti Teheran do tačke pucanja.
Pojedini zagovornici oštrijeg pristupa podržali su najavu. Richard Goldberg, bivši koordinator pritiska na Iran u Trumpovom prvom mandatu, ocijenio je da su američki udari na nuklearna postrojenja prošle godine, ovogodišnji rat i pomorska blokada iranskih luka stvorili uslove za kapitulaciju kakvi ranije nisu postojali.
S druge strane, kritičari upozoravaju da je riječ o obnovi politike “maksimalnog pritiska” koja je i ranije imala ograničen učinak. Ali Vaez iz International Crisis Groupa smatra da je posljednja kampanja samo “učvrstila poziciju Irana”.
Iranski portparol Esmail Baghaei poručio je da je Teheran tokom decenija pokazao da ga ovakve mjere neće slomiti.
