Nova mjera mogla bi izazvati dodatne poremećaje u ekonomiji, uz rizik od veće inflacije i daljeg pogoršanja odnosa između dvije zemlje koje su godinama bile usko povezane. Zvaničnik administracije, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da je Kanada, uz Kinu, među rijetkim državama koje su odgovorile na ranije Trumpove carine protumjerama.
Prema istom izvoru, Trump je potpisao tri proglasa kojima uvodi carine na osnovu Odjeljka 338 Zakona o trgovini iz 1930. godine. Nekoliko demokratskih zastupnika prošle godine predložilo je ukidanje te odredbe, upozoravajući da bi je Trump mogao koristiti za destabilizaciju ekonomije.
Carine od 50 posto neće obuhvatiti energente, potašu, ribu i kritične minerale, ali će zahvatiti robu koja je ranije bila zaštićena od uvoznih nameta u okviru sporazuma USMCA između SAD-a, Meksika i Kanade. Taj trgovinski sporazum iz 2020. godine nedavno je istekao, čime su otvoreni novi pregovori koji bi mogli trajati do 2036. godine.
Zvaničnik je dodao da je Trump zatražio i razmatranje dodatnih carina prema Kanadi, uz obrazloženje da su požari u toj zemlji narušili kvalitet zraka u SAD-u. U proglasima se navodi i da je Kanada od aprila 2025. zadržala carinu od 25 posto na uvoz američkih motornih vozila koja ne ispunjavaju uslove za povlašten tretman prema USMCA-i.
Trumpova administracija kao sporni navodi i potez kanadskih provincija i teritorija koje su prošle godine obustavile nabavku i maloprodaju američkih alkoholnih pića. Predsjednik SAD-a u dokumentima također tvrdi da Kanada diskriminira američki sir u odnosu na evropske proizvode.
