Ta količina je 2022. godine iznosila 559 tona dok je 2024. iznosila 995 tona, što je povećanje za gotovo 80 posto u dvije godine. Tokom prošle godine prikupljene su 802 tone, što je za 43 posto više u odnosu na 2022., ali manje u odnosu na 2024.
Iz Vlade KS saopćili su da je to postignuto proširenjem mreže spremnika za reciklažu, edukacijom građana i nizom drugih mjera.
U proteklom periodu proslijeđeno je 2.519 komada starih uređaja (televizora, računara, kućanskih aparata) za, kako su naglasili, sigurno zbrinjavanje i reciklažu, što je više od 27 tona elektronskog otpada.
Prikupljeno je i više od 28 tona istrošenih guma, koje su umjesto na deponiji završile u Tvornici cementa Kakanj, gdje se koriste kao gorivo.
Kroz evropski projekat GREEN-TEX, u saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA), postavljeno je 10 novih pametnih kontejnera za staru odjeću i tekstil.
“Rad” je ove godine potpisao sporazum o saradnji s komunalnim preduzećem iz njemačkog Hildesheima, u okviru projekta Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) za zelenu tranziciju u Bosni i Hercegovini.
Izrađena je i nova analiza sastava otpada u Kantonu, koja će poslužiti kao, kako su naveli iz Vlade KS, osnova za dalji razvoj sistema reciklaže.
Više od 4.000 učenika osnovnih škola godišnje uči kako pravilno sortirati otpad, a kroz projekt “Sedmica reciklaže” mladi iz cijelog Kantona aktivno se uključuju u ekološke akcije. Edukacije su provedene i za zaposlenike Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) te kompanija Deloitte BiH i Becky.works.
U Evropskoj uniji 12. augusta 2026. stupa na snagu novi zakon o ambalaži. Tim zakonom je propisano da hoteli i ugostiteljski objekti više neće moći stavljati na stolove plastične kesice kečapa, umaka, šećera ili soli, odnosno morat će ih zamijeniti višekratnim dozatorima.
Prema podacima Evropske komisije, gotovo 40 posto plastike u EU odnosi se na ambalažu, a ambalaža čini gotovo polovinu morskog otpada. Cilj je do 2040. godine smanjiti količinu ambalažnog otpada po stanovniku za 15 posto.
Bosna i Hercegovina još nije članica EU, ali Kanton Sarajevo, kako su ocijenili iz kantonalne vlade, prati taj smjer i gradi sistem koji će biti spreman za buduće zahtjeve. Govoreći o postignutim rezultatima, kantonalni premijer u ostavci Nihad Uk (Naša stranka) podsjetio je na važnost sistemskog pristupa zaštiti okoliša.
“Ono što poduzima ‘Rad’ je uspostavljanje sistema kojim se štite naš grad i naši građani. Rast od 80 posto u dvije godine pokazuje da kada postoji funkcionalan sistem i kada ljudi razumiju zašto je sortiranje važno, promjena je moguća. Nastavit ćemo ulagati u ovaj sistem, i infrastrukturno i kroz edukaciju, jer Kanton mora biti spreman za standarde koji dolaze”, obećao je Uk.
Direktor “Rada” Emir Dobrača smatra da su rezultati plod svakodnevnog rada i dugogodišnje izgradnje sistema.
“Iza svake tone ambalaže, koja je završila u reciklaži, stoji nečija odluka da je baci u pravi kontejner. Sada prikupljamo četiri puta više stakla nego 2022., a plastičnih boca pet puta više. To se ne dešava samo od sebe, dešava se jer imamo ljude na terenu, jer radimo s djecom u školama i jer se polako, ali sigurno budi svijest građana. Ponosan sam na tim koji to svakodnevno radi”, naveo je Dobrača.
Uvjeren je da postoji mnogo potencijala za postizanje još boljih rezultata.


