Govoreći o nedavnim još jednim protestima prevoznika u Sarajevu, smatra da su prevoznici prepoznali da im je on kao resorni ministar pokušavao pomoći i da je uradio sve što je mogao uraditi.
Napomenuo je da prevoznici više nisu nezadovoljni bh. vlastima, već Evropskom unijom, tražeći od nje da se na njih više ne primjenjuje pravilo da u Šengenu mogu voziti maksimalno 90 dana u periodu od 180 dana (pravilo 90/180 dana).
Naveo je da su domaće vlasti krive za ovaj problem u mjeri u kojoj nisu uspjele da Bosna i Hercegovina ranije postane članica EU.
“Potpuna smo katastrofa u pristupanju EU, a prije 20 godina bili smo predvodnik evropskih integracija”, ocijenio je.
Na pitanje da li u Uniji postoji sluha za ono što traže bh. prevoznici, odgovorio je da svaka članica EU ima svoje interese i da EU govori uime svake članice. Prema njegovim riječima, i kada bi Evropska komisija sada odlučila da na bh. prevoznike ne primjenjuje pravilo 90/180 dana, trebale bi dvije godine da počne primjena te odluke.
Forto je mišljenja da u Briselu postoji volja za rješavanjem problema bh. prevoznika.
“Rekli su nam da bilateralno razgovaramo sa svakom državom. Hrvatska je najbrže reagovala, omogućivši poseban vizni režim za profesionalne vozače, što bi trebalo zaživjeti do kraja godine. Kada bi to uradilo još nekoliko država, mislim da bismo riješili problem”, ocijenio je.
S obzirom na jačanje desnice u Evropi, mišljenja je da ne postoji mogućnost da se bh. profesionalni vozači izuzmu iz pravila 90/180.
BHRT i Južna interkonekcija
Upitan zašto Trojka prilikom formiranja državne vlasti od SNSD-a i HDZ-a nije kao uslov za formiranje vlasti postavila rješavanje pitanja finansiranja BHRT-a, odgovorio je da je dogovoreno da se to pitanje rješava u sklopu ispunjavanja općih uslova za pristupanje EU. Dakle, kako je naglasio, nije se insistiralo na pojedinačnim pitanjima.
Naveo je da EU traži od domaćih vlasti da omoguće dugoročno održivo finansiranje BHRT-a. Shodno tome, kako je izjavio, nije osjetio da to pojedinačno pitanje treba staviti na sto jer je ono bilo dio paketa EU prioriteta, koji su stavljeni na sto u pregovorima oko formiranja vlasti.
No, kako uvjerava, od EU je tražio da BHRT bude na vrhu prioriteta, na šta je Unija pristala.
Forto se osvrnuo na to kako to da je Naša stranka u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine podržala zakon kojim se tretira plinovod Južna interkonekcija, a nije podržala sporazum o ovom plinovodu s Hrvatskom.
“Kada se došlo u situaciju da se pregovara s jednom kompanijom, rekli smo da jesmo za projekat, ali da treba zaštititi interese Bosne i Hercegovine. Kako riješiti pitanje državne imovine – da li kroz ovaj projekat ili ga generalno riješiti!? Drugi su politizirali ovo pitanje i tražili smo da nešto dobijemo za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je.
Na pitanje da li je Bosna i Hercegovina dobila nešto, odgovorio je da još uvijek nije.
“Za sporazum s Hrvatskom od nas su tražene neke neprihvatljive stvari. Sve što bismo trebali dobiti zauzvrat trebamo staviti na sto”, dodao je.
Državna vlast i Trojka
Komentirao je i (ne)funkcionisanje državne vlasti, kazavši da je ona takva da je čine ljudi koji se politički ne vole.
“Ne mogu vjerovati da sjedim sa SNSD-ovim predstavnicima. To je nestvarno, to je antievropska stranka. Kada su potpuno blokirali procese, koji su dotad išli kilavo, ali su išli, jesmo ih hvalili. I sama Evropska komisija je rekla da smo napravili najveći iskorak u posljednjih 10 godina. Trpili smo koaliciju radi tog napretka. Tri puta smo ih testirali i onda smo krenuli u njihovu smjenu”, izjavio je.
U nastavku je govorio o Trojci, za koju je ranije rekao da se treba razdrmati. Dodatno objašnjavajući taj stav, istakao je da treba dobro razdrmati sve one u Trojci koji su kočili da se Trojkine politike iz Kantona Sarajevo počnu primjenjivati u ostatku zemlje.
“Ako se u oktobru ponovi ova koalicija, trebamo se dogovoriti da se zahvalimo svima onima koji su nas kočili”, poručio je Forto.
Poslije Općih izbora, zakazanih za 4. oktobar, očekuje različite kombinacije prilikom formiranja vlasti, tako da ne isključuje da vlast formiraju SDA i SDP. Ipak, kako tvrdi, Naša stranka će u KS biti izbirljiva prilikom formiranja vlasti.
Forto je ocijenio da su vrlo vidljivi pozitivni rezultati Trojke u bh. glavnom gradu.
“Mislim da se Sarajevo ne može prepoznati prije i nakon dolaska Trojke na vlast. Dijelovi grada su neprepoznatljivi i to govore ljudi koji u grad dolaze nakon 10 godina. Preuzet ću dio zasluga za to”, izjavio je.
Međutim, priznao je da Sarajevo nije dovoljno čist grad, ali da je aktuelna vlast zaslužna za to da stanovnici Sarajeva imaju mnogo veća očekivanja od kantonalne vlade i da su svjesniji problema.
“Bilo je prihvatljivo da ne postoji 50 posto linija javnog prijevoza, da su tramvajske šine krive, da trolejbusi ne voze kuda sada voze. Znate da su prethodne politike sakrivale stanice za mjerenje zagađenja zraka. Mi smo radili suprotno – pokazivali koliko je zagađen, i tražili da se problem riješi”, naveo je.
U završnici gostovanja u Klix Studiju je kao najveći neuspjeh Trojke istakao da nije uspjela uraditi u mjeri u kojoj je to obećala.
Cijeli intervju i gostovanje Edina Forte u Klix Studiju možete pogledati na našem YouTube kanalu, kao i na portalu Klix.ba.
Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple Podcastu, Amazon Musicu i drugim platformama.
