Kroz kampanju “Reci, brate”, javna predavanja, simboličnu šetnju “Pet do dvanaest” i humanitarne aktivnosti, Superbrke nastoje razbiti predrasude i pokazati da razgovor može biti prvi korak ka promjeni.
Tim povodom, razgovarali smo s Danijelom Dakićem, komunikologom, osnivačem i potpredsjednikom Udruženja građana Superbrke, o izazovima s kojima se suočavaju muškarci danas, značaju prevencije i viziji društva u kojem je briga o zdravlju znak odgovornosti, a ne slabosti.
Mjesec muškog zdravlja ove godine u znaku je Superbrka. Koje su ključne poruke ovogodišnje kampanje i šta želite postići njenim aktivnostima?
“Reci, brate” ključna je poruka ovogodišnje junske kampanje. Naše udruženje odlučilo je nizom aktivnosti i medijskom kampanjom skrenuti pažnju javnosti na sve drastičnije podatke koji su u vezi sa mentalnim zdravljem muškaraca, koji na globalnom nivou prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pokazuju da više od 75% samoubistava počine muškarci.
Vidimo da se ovaj trend nažalost širi po čitavoj planeti i stava smo da treba što prije preventivno djelovati kako bi se našlo rješenje za sistemskom pomoći muškarcima, ali i kako bi se razbijala stigma i mijenjala svijest u smislu da razgovor i iskrena potreba za pomoći nije slabost već hrabrost.
Kampanja “Reci, brate” snažno je odjeknula u javnosti. Zašto je važno otvoriti razgovor o mentalnom zdravlju muškaraca i koliko smo kao društvo spremni za tu temu?
Jeste, kampanja je zaista naišla na pozitivne reakcije u javnosti, veliko interesovanje medija, stanovništva i stručne javnosti, a mišljenja sam da su razlozi za to realne potrebe društva koje očigledno vidi da nas i zdravo mentalno zdravlje čini zdravim, a ne samo ono fizičko i da ukoliko hoćemo zdravo društvo, moramo imati prvenstveno i zdravog pojedinca. Svako od nas poznaje nekoga kome pritisak života remeti to ali ko ponosno šuti, misleći da to tako treba ili da nema kome da se obrati za pomoć. Zato treba otvoriti razgovor na ove teme i prosto pokazati da moramo biti tu jedni za druge, a “Reci, brate” prvi je korak ka tome.
Pored mentalnog zdravlja, veliki akcenat stavljate i na preventivne preglede. Zašto muškarci i dalje prečesto zanemaruju vlastito zdravlje i kako to možemo promijeniti?
Naše udruženje više od decenije organizuje događaje i kampanju povodom Movembera, koji se kao i svugdje u svijetu realizuje svakog novembra i to simboličnim puštanjem brkova koji trebaju da iniciraju razgovor o preventivnom zdravlju kod oboljenja kancer testisa i prostate. Zato se i zovemo Superbrke.
Prevencijom i redovnim pregledima u mnogome se smanjuje procenat smrtnosti i zato je važno da promijenimo svijest i ukažemo na to da je zanemarivanje sopstvenog zdravlja zapravo ogroman ako ne i najveći problem koji nas može zadesiti, a koji uglavnom zavisi baš od nas samih.
Kroz rad Superbrka imali ste priliku razgovarati sa velikim brojem muškaraca. Koji su problemi i izazovi danas najizraženiji i šta vas je u tim razgovorima najviše dotaklo?
Organizovali smo, pod nazivom “Reci, brate i šta slijedi nakon toga?”, stručno predavanje krajem juna u banjalučkom Domu omladine na kojem su psihijatar Aleksandar Pejić i psiholog Ognjen Tadić govorili o svojim iskustvima nakon razgovora sa muškarcima kod kojih su najizraženiji problemi anksioznosti, depresije, ovisnosti o alkoholu, narkotika i kockanja, ali i emotivnih problema, psihičkih pritisaka i stresa zbog prevelikog očekivanja okoline i osjećaja da nemaju s kim da podijele ono što ih tišti.
Ovakva stanja gotovo uvijek vode u određena patološka stanja, koja nažalost nerijetko završavaju i suicidom. Shvatanje da se nekom moglo ili može pomoći iskrenim razgovorom i tako uticati da do ovih stanja ne dođe, a da je taj neko tu iz naše okoline najjači je utisak i povod da se probudimo i shvatimo da svakome treba pomoć, te da nam je dužnost da tu pomoć i ponudimo.
Ovogodišnje aktivnosti uključuju i simboličnu šetnju “Pet do dvanaest”, kao i predstavljanje specijalne edicije Superbrke majica. Kakvu poruku nose ove aktivnosti i na koji način građani mogu dati svoj doprinos?
Da, pored pomenutog predavanja imali smo i ove akcije koje su izazvale pozitivne reakcije. Našom šetnjom prilikom koje smo dijelili građanima plave vrpce – simbol mentalnog zdravlja muškaraca, a koje smo realizovali sa SAMSIC (studenti Medicinskog fakulteta) i Centrom za ravnopravnost polova pri Vladi RS omogućila nam je da našu poruku “Reci, brate” pošaljemo direktno. Specijalnom edicijom naših majica koje je dizajnirao naš član Darko Karać, a u kojem su predstavljene poznate istorijske i filmske ličnosti uz poruku “i ja sam Superbrko” htjeli smo da podsjetimo da prikupljanjem sredstava na ovaj način, prodajom majica i donacijama pomažemo Brkin fond iz kojeg se finansiraju humanitarne akcije i pomoći i evo i poziv svima da nas na ovaj način i podrže.
Koliko su važni podrška porodice, prijatelja, zdravstvenih radnika, institucija i medija u stvaranju društva koje će ozbiljnije pristupati muškom zdravlju?
Sve ove stvari su podjednako važne. Potrebna nam je sprega institucija, zdravstvenih radnika, ali i kolega i poslodavaca, prijatelja, porodice, poznanika kako bismo zajedno mijenjali svijest o tome da li je neko manje muško ako se obrati za pomoć. Potrebno nam je i sistemsko rješenje u kojem će se jasno znati svi koraci i u prevenciji, prevencija mora postati prioritet. Danas uglavnom reagujemo kada problem postane ozbiljan, a mnogo manje ulažemo u rano prepoznavanje teškoća, edukaciju i razvoj zdravih životnih navika.
Mentalno zdravlje treba biti sastavni dio preventivnih programa u zdravstvenom sistemu, ali i tema o kojoj će se govoriti u školama, na fakultetima i na radnim mjestima. Naravno, ni mediji nisu po strani. Oni imaju veliku odgovornost da o mentalnom zdravlju izvještavaju odgovorno, bez senzacionalizma i stereotipa, jer upravo mediji mogu doprinijeti normalizaciji razgovora o ovoj temi. Na kraju, vjerujem da je najvažnije promijeniti kulturu.
Šta biste voljeli da se u Bosni i Hercegovini promijeni kada je riječ o odnosu prema mentalnom i fizičkom zdravlju muškaraca u narednih deset godina?
Dostupniju psihološku i psihijatrijsku podršku, više ulaganja u prevenciju i edukaciju, uvođenje tema mentalnog zdravlja u obrazovni sistem, veću brigu poslodavaca o dobrobiti zaposlenih, odgovorno izvještavanje medija i kontinuirane javne kampanje koje će razbijati predrasude.
Suština je da izgradimo društvo u kojem muškarac neće osjećati stid da zatraži pomoć, jer briga o mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već odgovornosti prema sebi, porodici i zajednici.
Superbrke su od lokalne inicijative prerasle u prepoznatljiv društveno odgovoran pokret. Šta slijedi nakon ovogodišnjeg Mjeseca muškog zdravlja i koji su vaši planovi za ovo ljeto?
Pa zaista nakon toliko godina možemo reći da smo stvarno puno napravili i da je danas ono što radimo prepoznato na svim nivoima i kod velikog broja građana, ali imamo još mnogo toga da uradimo. Od pomenutih inicijativa za sistemskim rješenjima do mijenjanja svijesti o važnosti tema kojima se bavimo za naše društvo.
Zahvaljujući našim partnerima i prijateljima Superbrke će se ovog ljeta pojaviti na nekoliko važnih događaja na kojima ćemo uzeti učešće u programu ali i omogućiti prikupljanje sredstava za Brkin fond, kupovinom majica i drugog mercha sa logom Superbrke. Između ostalih bićemo na FreshWave Festu, a prijavili smo učešće i na čuvenom SoapBoxu, tako da se vidimo i ovog ljeta.
