“Srušit ćemo ovaj režim. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku – ili ste s nama, ili ste protiv nas”, izjavio je Bessent za televizijsku mrežu CNBC.
Bessentova upozorenja uslijedila su nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će se sve države koje pružaju “bilo kakav spas” iranskom režimu suočiti s “ogromnim ekonomskim posljedicama”, prenosi BBC.
Iako nije otkrio konkretne detalje mjera koje Trumpov tim planira provesti, ministar finansija je potvrdio da će dodatne informacije o planu biti objavljene na konferenciji za novinare 24. augusta. Dodao je da će se novom kampanjom pritiska smanjiti potreba za ponovnim pokretanjem vojnih sukoba velikih razmjera.
Prema njegovim riječima, nove sankcije bit će dio najveće koordinirane ekonomske izolacije u historiji svijeta.
“Ako insistirate na poslovanju s njima, bilo da prebacujete novac ili kupujete njihovu naftu, Ministarstvo finansija i Vlada SAD-a upotrijebit će svu svoju snagu i silu kako bi proveli mjere protiv vas”, poručio je Bessent međunarodnim trgovačkim partnerima.
Umjesto povratka otvorenom ratu, Trump se sprema pokrenuti “najrazorniju ekonomsku operaciju ikada poduzetu protiv neke zemlje”.
SAD i Izrael započeli su rat s Iranom u februaru, tvrdeći da su udari usmjereni na sprečavanje Teherana da razvije nuklearno oružje, što je Iran kontinuirano demantovao. Iran je na te napade odgovorio gađanjem ciljeva u Izraelu, američkih baza širom Bliskog istoka i zaljevskih saveznika Washingtona.
U međuvremenu, Teheran je blokirao Hormuški moreuz, morski prolaz kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte i tečnog prirodnog plina, što je izazvalo divljanje cijena na globalnom tržištu.
Iako su SAD i Iran dogovorili primirje u aprilu, a potom i u junu s ciljem olakšavanja pregovora, prekid vatre je učestalo kršen, a pregovori su zapali u slijepu ulicu. Taj memorandum o razumijevanju iz juna sadržavao je i klauzulu da će SAD ukinuti sve vrste sankcija prema dogovorenom rasporedu, što se očito neće dogoditi.
SAD su u aprilu uvele val sankcija stranim bankama i kompanijama koje posluju s Teheranom, nakon što je postalo jasno da vojne operacije nisu dovele do svrgavanja režima niti njegove predaje.
Operacija “Ekonomski bijes (Operation Economic Fury)”, koju su objavili Ministarstvo finansija i Pentagon, imala je za cilj smanjenje ratnih kapaciteta Teherana, presijecanjem izvora prihoda, uz pomorsku blokadu za zaustavljanje iranskog izvoza.
Ekonomska kriza u Iranu traje već duže vrijeme. Početkom godine zemlja je bila poprište višesedmičnih protesta zbog rasta troškova života i inflacije.
Zvanični podaci pokazuju da su u 12 mjeseci (do februara 2026. godine) cijene osnovnih životnih namirnica porasle u prosjeku za 60 posto, dok su se cijene hrane udvostručile, za šta su građani optužili vlasti.
U to vrijeme je Trump demonstrantima poručio da “pomoć stiže” i pozvao ih da nastave s protestima, nakon čega su uslijedili napadi i pomorska blokada iranskih luka, prenosi BBC.
