Iranski parlament priprema radikalan plan od 12 tačaka kojim bi se strateški važan Hormuški moreuz stavio pod direktnu iransku upravu, a pravila plovidbe bi se drastično promijenila.
Ovaj prijedlog dolazi dva mjeseca nakon početka rata između Irana sa jedne, te SAD-a i Izraela sa druge strane, zbog kojeg je ovaj vitalni plovni put zatvoren, čime je presječeno 20 posto svjetske opskrbe naftom i plinom.
Detalji novog zakona: Trajna zabrana za Izrael, takse za SAD
Prema planu koji razmatra iranski parlament, tranzit kroz Hormuz više nikada neće biti isti. Zamjenik predsjednika parlamenta, Hamidreza Haji-Babaei, kao i drugi visoki zvaničnici, iznijeli su ključne stavke ovog zakona:
-
Trajna blokada za Izrael: Izraelskim plovilima bi prolazak kroz moreuz bio trajno i bezuslovno zabranjen.
-
Ratna odšteta za neprijatelje: Brodovi iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika morali bi platiti ratnu odštetu Iranu kako bi dobili pravo prolaska.
-
Stroga kontrola i dozvole: Svi ostali brodovi morat će tražiti zvaničnu dozvolu od Irana prije ulaska u tjesnac.
-
Obavezno korištenje naziva: Mohammadreza Rezaei, predsjednik parlamentarnog Odbora za izgradnju, naglasio je da će svi brodovi pri traženju dozvole morati koristiti isključivo naziv “Perzijski zaljev”.
-
Raspodjela novca: Planirano je da 30 posto prikupljenih prihoda od taksi ide za jačanje iranske vojne infrastrukture, dok bi preostalih 70 posto bilo usmjereno na ekonomski razvoj i javnu dobrobit.
“Upravljanje Hormuškim moreuzom važnije je od nabavke nuklearnog oružja”, kategorično je poručio Rezaei, dok je prvi potpredsjednik parlamenta Ali Nikzad ovaj potez uporedio s historijskom nacionalizacijom iranske naftne industrije 1951. godine.
S druge strane, Washington je već poslao oštro upozorenje: sve kompanije i vlade koje pristanu plaćati iranske naknade mogle bi se suočiti sa rigoroznim američkim sankcijama.
Zašto je Trump odbio primirje
Nova iranska prijetnja direktan je odgovor na propast diplomatskih napora. Visoki iranski zvaničnik potvrdio je da je Teheran, preko posrednika, ponudio Amerikancima otvaranje Hormuza i prekid blokade, u zamjenu za ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka (koja je na snazi od 13. aprila) i garancije da SAD i Izrael neće ponovo napasti Iran.
Kvaka je bila u tome da se teški pregovori o iranskom nuklearnom programu ostave za kasniju fazu. Trump je to glatko odbio.
“Nisam zadovoljan. Traže stvari na koje ne mogu pristati”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. Washington insistira da se rat ne može okončati bez konačnog dogovora koji bi Iranu trajno onemogućio razvoj nuklearnog oružja, što je i bio glavni povod za američko-izraelske napade krajem februara.
“Loptica je u američkom dvorištu”
Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi izjavio je pred stranim diplomatama u Teheranu da je Iran svoj plan predstavio Pakistanu, koji djeluje kao posrednik.
“Sada je loptica u američkom dvorištu da izaberu put diplomatije ili nastavak konfrontacije. Iran je spreman na oba puta, ali će uvijek zadržati pesimizam i nepovjerenje prema američkoj iskrenosti,” poručio je Gharibabadi.
Podsjetimo, ratne operacije su pauzirane od 8. aprila nakon neuspješne runde pregovora u Pakistanu.
Blokada Hormuza izaziva ogromne probleme u regiji. Katarski premijer i ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani, obavio je telefonski razgovor s iranskim šefom diplomatije Abbasom Araghchijem. Al Thani je izrazio punu podršku posredovanju, ali je naglasio da se sloboda plovidbe u Hormuzu mora uspostaviti što je prije moguće.
U međuvremenu, susjedni Irak trpi ogromne ekonomske posljedice. Zamjenik iračkog ministra nafte Basim Mohammed izjavio je da bi Irak mogao vratiti proizvodnju i izvoz nafte na normalne nivoe u roku od sedam dana nakon završetka krize. Trenutna proizvodnja im je pala na 1,5 miliona barela dnevno, uz ograničen izvoz od 200.000 barela preko turskog Ceyhana, dok tankeri čekaju razvoj sigurnosne situacije.
