Rast djeteta se procjenjuje posmatranjem težine, visine i starosti tokom vremena, umjesto oslanjanja na jedno mjerenje. Ako se dobitak na težini uspori, pedijatar će možda morati istražiti zašto.
“Ne rastu sva djeca istom brzinom. Neka su prirodno vitka i mogu imati manju tjelesnu građu, posebno ako su i njihovi roditelji sitni”, navodi pedijatar Abhishek Chopra.
Ono što je važno je obrazac rasta tokom vremena. Ljekari obično prate djetetovu težinu i visinu koristeći grafikone rasta specifične za dob i spol. Također, uzimaju u obzir da li dijete dostiže razvojne prekretnice i da li je inače aktivno i dobro.
Prema studiji objavljenoj u časopisu “Paediatrics & Child Health”, dijete koje je oduvijek bilo niskog rasta, ali prati svoju krivulju rasta, možda nema zdravstvenih problema. Nasuprot tome, dijete koje je prethodno normalno dobijalo na težini, ali je iznenada prestalo, zaslužuje veću pažnju.
Zdrava ishrana ne znači uvijek i dovoljna ishrana
Jedno od najjednostavnijih objašnjenja je da dijete može izgledati kao da dobro jede, ali ipak ne konzumira dovoljno kalorija za svoju dob i nivo aktivnosti.
Djeca imaju male želuce i mogu se brzo zasititi. Mogu jesti hranjivu hranu, ali u porcijama koje su premale da bi zadovoljile njihove energetske potrebe.
Na primjer, obrok može sadržavati povrće, mahunarke i voće, ali relativno malo energetski bogate hrane. Vrlo aktivnoj djeci također može biti potrebno više hrane kako bi podržali rast i svakodnevnu aktivnost.
Često grickanje hrane s niskim udjelom kalorija ili pijenje velikih količina mlijeka ili drugih pića prije obroka također može smanjiti apetit za obilnijom hranom.
Može li postojati problem s hranjenjem
Prema studiji objavljenoj u “Journal of Developmental & Behavioral Pediatrics”, poteškoće s hranjenjem mogu otežati djeci konzumiranje dovoljno hrane.
Neka djeca su izuzetno selektivna u pogledu onoga što jedu, odbijaju određene teksture ili okuse, jedu vrlo sporo ili postaju uznemireni zbog obroka. Mlađa djeca također mogu imati poteškoća sa žvakanjem ili gutanjem.
U takvim slučajevima, jednostavno reći djetetu da jede više možda neće riješiti problem. Važnije je utvrditi uzrok poteškoća s hranjenjem.
Problemi s probavom mogu utjecati na debljanje
Neka zdravstvena stanja utječu na sposobnost tijela da probavlja ili apsorbuje hranjive tvari, čak i kada se čini da dijete jede adekvatno.
Stanja poput celijakije mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari. Drugi gastrointestinalni poremećaji mogu uzrokovati hronični proljev, bol u stomaku, nadutost ili povraćanje. Dijete s upornim probavnim simptomima uz slab porast tjelesne težine treba pregledati ljekar.
Ne ukazuje svaka epizoda rijetke stolice ili bolova u stomaku na probavni poremećaj. Zabrinjavajuće je kada su simptomi česti, uporni ili povezani sa slabim rastom.
Može li osnovna bolest uzrokovati slab rast kod djece
Nekoliko medicinskih stanja može uticati na rast djeteta.
Prema Američkoj akademiji porodičnih ljekara (The American Academy Of Family Physicians), dugotrajne infekcije, hronična upalna stanja, problemi sa srcem ili plućima i određeni hormonski poremećaji mogu povećati energetske potrebe tijela ili utjecati na apetit i korištenje hranjivih tvari.
Prisustvo ovih simptoma ne znači nužno da dijete ima jedno od ovih stanja, ali zahtijevaju medicinsku procjenu.
Šta je s glistama
Studija objavljena u časopisu “Tropical Medicine and Infectious Disease” ukazuje na to da parazitske infekcije ponekad mogu doprinijeti lošoj ishrani i rastu, posebno tamo gdje je izloženost kontaminiranoj hrani ili vodi uobičajena.
Crijevni paraziti mogu uzrokovati simptome poput nelagode u trbuhu, proljeva ili slabog apetita. Međutim, gliste nema svako dijete koje je mršavo ili sporo dobija na težini.
Preporučuje se dehelmintizacija svakih šest mjeseci od prve godine života do adolescencije. Međutim, roditelji bi trebali izbjegavati ponovljeno davanje lijekova protiv glista bez odgovarajućeg medicinskog savjeta.
Je li vaše dijete veoma aktivno
Neka djeca su prirodno energična i veći dio dana provode trčeći, igrajući se ili baveći se sportom. Njihove potrebe za kalorijama stoga mogu biti veće nego kod manje aktivnog djeteta.
To ne znači da roditelji trebaju podsticati pretjerano jedenje ili se oslanjati na nezdravu hranu s visokim udjelom kalorija. Umjesto toga, obroci i užine trebaju osigurati dovoljno energije zajedno s proteinima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima.
Uravnotežena ishrana može uključivati namirnice poput mahunarki, jaja, mliječnih proizvoda, orašastih plodova i maslaca od orašastih plodova gdje je to prikladno, cjelovitih žitarica, povrća, voća i druge hranjive hrane.
Može li stres utjecati na apetit vašeg djeteta
Emocionalni i društveni faktori također mogu utjecati na ishranu.
Promjene kod kuće, početak škole, akademski pritisak, maltretiranje ili druga stresna iskustva mogu utjecati na apetit ili prehrambene navike.
Neka djeca jedu manje kada su zabrinuta, dok druga mogu razviti jake preferencije hrane ili otpor zbog obroka. Stvaranje mirne, redovne rutine obroka može pomoći. Djecu uglavnom ne treba prisiljavati, prijetiti im ili ih sramiti da jedu jer to može učiniti obroke stresnijima.
Ako su promjene u prehrambenim navikama praćene značajnim emocionalnim ili bihevioralnim promjenama, razgovarajte o tome s ljekarom.
Kako roditelji mogu podržati zdravo dobijanje na težini
Ako dijete zaista treba dobiti na težini, cilj bi trebao biti zdrav rast, a ne samo povećanje unosa kalorija.
Roditelji mogu ponuditi redovne obroke i hranjive grickalice, uključiti izvor proteina u obroke i dodati zdrave masti poput orašastih plodova, sjemenki ili odgovarajućih ulja.
Također, roditelji mogu ponuditi djetetu raznovrsnu hranu bez prisiljavanja da jede, izbjegavati davati djetetu pića neposredno prije obroka, održavati predvidljivu rutinu obroka i užine te poticati redovnu fizičku aktivnost primjerenu uzrastu djeteta.
Neka obroci budu opušteni i bez nepotrebnog pritiska.
Za mlađu djecu, rizik od gušenja treba uzeti u obzir i prilikom nuđenja hrane poput orašastih plodova i određene tvrde ili okrugle hrane.
Trebate li djeci davati suplemente ili proizvode za dobijanje na težini
Ne bez savjeta. Djeci uglavnom nisu potrebni komercijalni proizvodi za debljanje ako se hrane uravnoteženo. Nepotrebni dodaci ishrani također mogu pružiti prekomjerne količine određenih hranjivih tvari.
Ako dijete ima nutritivni deficit ili značajan problem s rastom, pedijatar ili dijetetičar može preporučiti odgovarajući plan ishrane ili dodatak prehrani kada je to potrebno.
