Nekada žestoko kritikovana, danas kod mnogih izaziva čežnju za “stabilnim i predvidljivim vremenima”, ali analitičari upozoravaju da je takva romantizacija prošlosti opasna iluzija.
Objava memoara Angele Merkel pod nazivom “Sloboda (Freiheit)” izazvala je nezapamćen medijski i društveni bum. Knjiga je ekspresno pokorila liste bestselera, a popratna marketinška kampanja prerasla je u pravi društveni fenomen, koji njemački analitičari sve češće nazivaju Merkel-kultom ili Merkel-nostalgijom.
Prema posljednjim anketama, svakom četvrtom stanovniku Njemačke nedostaje Merkel na čelu države. Paradoksalno, ta sjeta je najizraženija među mlađom populacijom, ali i među glasačima lijevih opcija i Zelenih, onih političkih struja koje su tokom njene 16-godišnje vladavine bile njeni najglasniji kritičari.
Odakle dolazi čežnja
Psiholozi i sociolozi objašnjavaju ovaj fenomen kroz prizmu trenutne globalne i unutrašnje nestabilnosti. U vremenima ekonomske stagnacije, energetske krize i zaoštrenih geopolitičkih odnosa, era Mutti (Majke), kako je Nijemci zovu, s ove distance mnogima djeluje kao oaza mira i predvidljivosti.
Njen stil vođenja politike – smiren, pragmatičan, lišen velikih ideoloških drama i prepoznatljiv po sklapanju kompromisa – danas se doživljava kao sinonim za stabilnost.
Za generaciju koja je odrasla tokom njene vladavine, Merkel predstavlja konstantu i bazičnu sigurnost, koja u modernom političkom pejzažu bolno nedostaje.
Druga strana medalje
Međutim, dok se kulturom sjećanja stvara idealizirana slika bivše kancelarke, kritičari i politički analitičari upozoravaju na opasne nuspojave ove kolektivne amnezije.
Mnogi naglašavaju kako su upravo odluke iz ere Merkel postavile temelje za današnje goruće probleme Njemačke. Kao ključni propusti njene politike izdvajaju se:
– Energetska ovisnost: Naglo gašenje nuklearnih elektrana, uz istovremeno zanemarivanje razvoja obnovljivih izvora energije, gurnulo je zemlju u potpunu ovisnost o jeftinom ruskom plinu – strategija koja se nakon 2022. pokazala lošom;
– Migracijska kriza: 10 godina nakon njene čuvene rečenice “Uspjet ćemo (Wir schaffen das)”, kritičari tvrde da je nekontrolisani priliv migranata trajno podijelio društvo i direktno trasirao put za dramatičan uspon ekstremne desnice;
– Zastarjela infrastruktura: Tokom njene vladavine strogo se štedilo na investicijama, zbog čega su njemačke željeznice, digitalna mreža i javna infrastruktura danas u izuzetno lošem stanju.
Podijeljena stranka
Ova nostalgija stvara ozbiljne glavobolje i unutar njene matične stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Stranka je danas duboko podijeljena oko njenog naslijeđa. Dok jedno krilo želi potpuno distanciranje od njene politike, kriveći je za gubitak tradicionalnog konzervativnog identiteta i uspon desnice, drugi u njenom povratku u javni prostor vide priliku za unutarstranačko pomirenje i privlačenje umjerenih birača centrističkog profila.
Zaključak analitičara jeste da euforija nastala zbog memoara Angele Merkel više govori o trenutnom stanju duha njemačke nacije, nego o stvarnim postignućima njene vladavine.
Čežnja za prošlošću zapravo je bjekstvo od kompleksnih zadataka sadašnjice, ali povratak u “predvidljivu eru” više nije moguć, a računi za propuštene reforme iz tog perioda upravo dolaze na naplatu, piše bavarski dnevnik BR24.
