Tokom jula analiziran je kvalitet vode sa ukupno 32 javne česme, a laboratorijske analize pokazale su da 12 uzoraka, odnosno 37 posto, ne zadovoljava propisane zdravstvene standarde. Od toga je osam uzoraka (25 posto) bilo bakteriološki neispravno, dok je kod pet uzoraka (16 posto) utvrđena fizičko-hemijska neispravnost.

Uzorkovanje je obuhvatilo 12 javnih česmi u Tuzli, po tri u Živinicama i Lukavcu, po dvije u Banovićima, Gradačcu, Gračanici i Srebreniku te po jednu javnu česmu u Teočaku, Čeliću, Doboju Istok, Sapni, Kladnju i Kalesiji.

Prema rezultatima analiza, zdravstveno ispravna voda utvrđena je na javnim česmama Par Selo, Hum Miladije, Miladije – Sumporna voda, Dokanj, Jurišićka Lipnica i Alijina u Mihatovićima (Tuzla), Kotornica i Hajr Voda u Šerićima (Živinice), Tito i Alija te Karabašić H. Enveru – Erax Invest (Banovići), Kukuruzi u Mionici III (Gradačac), Tursun u Stjepan Polju (Gračanica), Petrak, Barutni i Majdan Modrac (Lukavac), Avdina i Ajšina voda te Bukovik (Srebrenik), Marinuša (Sapna), Kapavac (Čelić) i Vitalj (Kladanj).

S druge strane, zdravstveno neispravnom ocijenjena je voda sa javnih česmi Kiseljak – prirodna mineralna, Slavinovići, Lipa Mosnik, Obodnica Marinovići, Ječmište i Studenac u Tuzli, Djedovača u Gornjim Dubravama (Živinice), Zrnić Ševko u Vidi II (Gradačac), Cerić u Orahovici (Gračanica), Terzikuša (Teočak), Avdićkuša u Klokotnici (Doboj Istok) te Hajr voda u Donjim Vukovijama (Kalesija).

Iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona pozvali su građane na oprez, ističući da za piće koriste isključivo vodu sa javnih česmi koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom i ispunjavaju osnovne higijenske zahtjeve.

Građanima su također preporučili da se prije korištenja vode sa javnih česmi informišu o rezultatima laboratorijskih analiza kako bi izbjegli moguće zdravstvene rizike.

Ljekari apeluju na građane da ne koriste vodu sa izvora koja nisu ispitana. Kako naglašavaju, najčešći razlog neispravnosti vode je nedostatna dezinfekcija, odnosno neodržavanje vodnih objekata, zbog nepostojanja osoba koje bi bile zadužene za čišćenje i uspostavljanje sistema za hlorizaciju.

Koliformne bakterije koje se najčešće nađu tokom analiza govore u prilog visokog rizika korištenja ovakvih voda jer je ona fekalno zagađena.

Konzumiranje takve vode može donijeti posljedice po zdravlje u vidu gastroenterokolitisa, infekcije urinarnog trakta te gastritisa koji su praćeni prolivom, povraćanjem i visokom tjelesnom temperaturom.

Korištenje neispravne vode za piće, dugoročne posljedice po zdravlje ne može ostaviti.

Građani koji konzumiraju vodu na tim lokalitetima su se kolonizirali na takav kvalitet vode, mada, svaka koja bakteriološki ili fizičko-hemijski nije ispravna proglašava se vodom koja nije za piće.

Zbog toga se uvijek preporučuje konzumiranje voda iz gradskih vodova koji su kontinuirano pod kontrolom odgovornih osoba, a javne česme samo u slučaju nužde jer one kao takve mogu služiti za alternativni izvor vodosnabdijevanja u vremenu poplava, elementarnih nepogoda i slično.

Share.
Leave A Reply

Exit mobile version