Zakon je obesmišljen, institucije ne žele djelovati

Govoreći o scenama iz Srbije nakon Mladićeve smrti, Džidić je rekao da je riječ o “institucionalnom slavljenju osobe koja je presuđena za najteža krivična djela”.

“Ratko Mladić je osoba kojoj su, uz Radovana Karadžića, na teret stavljena sva najteža krivična djela. Presuđen je za genocid, presuđen je za zločine protiv čovječnosti, za ratne zločine u preko četrdeset opština”, kazao je Džidić.

Ocijenio je da ono što se moglo vidjeti pokazuje koliko je, prema njegovom mišljenju, historijski revizionizam postao službena politika.

“Imali smo priliku vidjeti najviše državne počasti, kao da se radi o Nobelovcu”, rekao je.

Na pitanje šta vlasti Bosne i Hercegovine mogu učiniti, Džidić je kazao da bi imalo smisla poslati protestnu notu.

“Ja se nadam da će to biti urađeno. Mislim da bi u diplomatskom svijetu to bio minimum koji bi se trebao uraditi”, rekao je.

Istovremeno smatra da je teško očekivati šire institucionalno djelovanje u BiH, posebno u vrijeme izborne kampanje.

Džidić je kazao da bi predstavnici Bosne i Hercegovine trebali mnogo intenzivnije međunarodnim partnerima ukazivati na ono što smatraju historijskim revizionizmom i malignim utjecajima.

“Ja da sam Dino Konaković, ja da sam u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ja ne bih bio toliko fokusiran na izbore, nego bih bio dosta više fokusiran na to da pokažem šta je ono o čemu mi govorimo kada govorimo o malignom utjecaju Srbije. Šta je ono o čemu mi govorimo kad govorimo o malignom utjecaju Rusije? Šta je ono o čemu mi govorimo kada govorimo o historijskom revizionizmu i koliko je on opasan od strane aktera u RS-u?”, kazao je.

Smatra da bi o tome trebalo govoriti u Briselu, New Yorku i Washingtonu.

Džidić smatra da postoji duboko nerazumijevanje opasnosti historijskog revizionizma i njegovih posljedica.

Kako je kazao, takvi narativi direktno se reflektiraju na povratnike i ljude koji danas žive i rade u Srebrenici.

“To nije jedan narativ koji živi među ljudima, nego je to institucionalna politika podržavanja osobe koja je presuđena za najteže ratne zločine i predstavljanje te osobe kao najvećeg heroja”, rekao je.

Govoreći o Evropskoj uniji, Džidić je naveo da bi BiH trebala insistirati da pitanja historijskog revizionizma, suočavanja s prošlošću i tranzicijske pravde budu među najvažnijim pitanjima za EU.

Prema njegovim riječima, bez minimalne osnove za rješavanje tih pitanja teško je očekivati napredak društva.

“Mi ćemo biti duboko u prošlosti i to je važno da shvate ljudi u Briselu zato što oni to ne shvataju, zato što ta trauma nije njihova trauma. Oni je ne žive svakodnevno i naš je zadatak da je dočaramo”, kazao je.

Poseban dio razgovora odnosio se na provođenje odredbi Krivičnog zakona BiH koje se odnose na negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Na pitanje ko trenutno radi na provođenju zakona, Džidić je odgovorio:

Potom je iznio veoma ozbiljne kritike na račun pravosuđa i policijskih agencija.

“Da budemo iskreni ovdje, taj zakon je uništen od strane pravosuđa i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini. Dakle, to je bio dogovor u sprezi s politikom da se taj zakon obesmisli i to je urađeno”, tvrdi Džidić.

On je za takvo stanje prozvao glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića, tužioce koji rade na ovim predmetima, kolegij Tužilaštva BiH, pojedine sudije Suda BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Džidić smatra da je upravo izostanak sankcija doveo do uvjerenja da se negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca mogu činiti bez posljedica.

“To se moglo i trebalo uraditi ranije i treba se i sada uraditi i može se uraditi vrlo, vrlo jednostavno”, rekao je.

Govoreći o tome šta Tužilaštvo BiH i policijske agencije sada mogu učiniti, Džidić je kazao da, prema njegovom mišljenju, ne postoje prepreke za djelovanje.

“Sve mogu raditi. To apsolutno nije pitanje bilo čega šta se može uraditi”, kazao je.

“To je samo pitanje provođenja zakona. Svako ko vam kaže da je to teško pitanje, laže.”

Džidić tvrdi da je za veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca postupanje pravosuđa jasno i da bi se takvi predmeti mogli procesuirati mnogo brže.

“To se sve može završiti u dvije sedmice i treba se završiti u dvije sedmice”, rekao je.

Osvrnuo se i na veliki broj prijava građana koje su posljednjih dana upućene institucijama.

Džidić očekuje da bi predstavnici pravosuđa mogli odgovoriti da su institucije preopterećene velikim brojem prijava, ali smatra da to nije opravdanje za izostanak djelovanja.

Džidić je govorio i o ulozi Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), navodeći da Tužilaštvo BiH od te agencije očekuje krivične prijave.

Međutim, istakao je da tužioci, prema njegovom tumačenju, ne moraju čekati prijave policijskih agencija da bi djelovali.

“To je nešto što je njihova zakonska obaveza, da po službenoj dužnosti, kada imaju bilo kakva saznanja, pokreću sami istrage”, rekao je.

Zbog toga argument da nema dovoljno krivičnih prijava policijskih agencija naziva “lažnom odbranom” pred javnošću.

Razgovor se potom odnosio na ponašanje političkih aktera uoči izbora i mogućnosti Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da sankcioniše govor mržnje i druga kršenja Izbornog zakona.

Džidić je kazao da Izborni zakon zabranjuje govor mržnje te da postoje sankcije koje počinju novčanim kaznama, ali mogu biti i ozbiljnije.

“Problem je u implementaciji toga i problem je u tome koliko oštra Centralna izborna komisija želi da bude, a ne želi da bude toliko oštra da te kazne zaista imaju smisla”, smatra Džidić.

Prema njegovim riječima, u slučajevima u kojima CIK izriče sankcije često se radi o manjim novčanim kaznama, dok se ne poseže za najtežim mjerama poput uklanjanja nekoga iz izbornog procesa.

“Mislim da smo mi u Bosni i Hercegovini davno prešli momenat kada je takvo kažnjavanje krucijalno kako bi se poslala jedna poruka šta će biti prihvaćeno, šta će biti prihvatljivo u jednom izbornom procesu, šta ćemo tolerisati, a i šta je ono što je zakonski dopušteno”, rekao je.

Na pitanje zbog čega CIK, prema ocjenama koje su iznesene u razgovoru, ove godine blaže kažnjava političke subjekte, Džidić je naglasio da je to pitanje prvenstveno za samu Komisiju.

Kao moguće razloge naveo je kontinuirane napade na CIK, njegovu izolovanost i nedostatak podrške, osim podrške međunarodnih aktera.

“Kontinuirani napadi, vrlo agresivni, od ljudi sa jako mnogo moći, ukoliko ste vi usamljeni i ostavljeni sami sebi, dovode s vremenom do autocenzure. I vjerujem da se to ovdje dešava”, kazao je.

Govoreći o narednom periodu pred izbore, Džidić je izdvojio nekoliko stvari koje očekuje.

Prva je nastavak, kako je rekao, masovnog kršenja zakona kroz zloupotrebu javnih sredstava.

“Mi vidimo kontinuirano da masovno načelnici posebno troše javna sredstva za renoviranje raznih školskih igrališta, parkova, cesta i slično i otvaranje istih. Mislim da će se to nastavljati cijelih narednih mjesec dana”, kazao je.

Kao drugi problem naveo je zaoštravanje retorike.

“Puno jezika mržnje, puno diskriminatornih narativa i, nažalost, izostanak institucija, institucionalnog djelovanja”, rekao je.

Treći problem koji očekuje jesu dezinformacije povezane s novim izbornim tehnologijama.

Džidić smatra da bi se mogli pojaviti narativi kojima će se pokušati izazvati nepovjerenje u novi izborni proces, uključujući tvrdnje da se nove tehnologije mogu hakirati ili da proces nije vjerodostojan.

Ipak, na kraju razgovora izdvojio je i ono što smatra pozitivnim efektom novih tehnologija.

“Ukoliko bude implementirana ova nova tehnologija kako treba, ona stvarno hoće ograničiti izborne krađe na izborni dan. Dakle, taj dio brojanja bi stvarno trebao biti urađen po prvi put onako kako treba i imat ćemo priliku vrlo brzo dobiti rezultate o tome kako su građani Bosne i Hercegovine glasali”, zaključio je Džidić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad