Arnautović je istakao da je Schmidtova ostavka izazvala različite reakcije u javnosti, ali da je važno razumjeti da funkcionisanje institucija ne zavisi od jedne osobe.
“Već sada vidimo brojne polemike i različita tumačenja razloga njegove ostavke. Otvaraju se pitanja zakona koje je donio tokom svog mandata, posebno izmjena Izbornog zakona i odluka koje su omogućile nesmetano finansiranje institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, naš narod kaže: ‘Jedan se oteže, drugi se proteže’ Nema nezamjenjivih”, rekao je Arnautović za TVSA.
Naglasio je da je sa aspekta CIK-a posebno značajno to što je Schmidt tokom svog mandata donio tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, ali i zakon o finansiranju institucija BiH, čime je, prema njegovim riječima, spriječena mogućnost blokiranja izbora kroz uskraćivanje budžetskih sredstava.
Govoreći o reakcijama političkih lidera nakon najave Schmidtovog odlaska, Arnautović je upozorio da određene javne izjave mogu predstavljati preuranjenu izbornu kampanju.
Podsjetio je da Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno definiše šta se smatra preuranjenom kampanjom.
“Kampanja podrazumijeva upoznavanje birača sa kandidatima i programima političkih stranaka. Ako neko javno iznosi političke ciljeve i programe mnogo prije zvaničnog početka kampanje, onda to može imati elemente preuranjene kampanje”, pojasnio je.
Dodao je da CIK može reagovati na dva načina – po prijavi političkih subjekata ili građana, ali i po službenoj dužnosti.
Arnautović je istakao da su sankcije za kršenje izbornih pravila veoma ozbiljne.
“Kazne se kreću od 3.000 do 30.000 konvertibilnih maraka za političke subjekte, dok pojedinci unutar političkih stranaka mogu biti kažnjeni do 15.000 maraka”, naveo je.
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje budućnosti OHR-a nakon Schmidtovog odlaska. Arnautović smatra da se često zanemaruje ključna činjenica – mandat OHR-a neće biti završen dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uslove poznate kao “5+2”.
“Jedno od ključnih pitanja jeste državna imovina. Međutim, to su politička pitanja i ne bih ulazio duboko u njih. Ono što je važno jeste razumjeti da mandat visokog predstavnika traje dok se ne ispune definisani uslovi”, kazao je.
Posebno se osvrnuo na tvrdnje pojedinih političkih lidera da će nakon Schmidtovog odlaska poništiti zakone koje je nametnuo.
Arnautović tvrdi da takve tvrdnje nemaju pravno uporište.
Dodao je da, kada visoki predstavnik interveniše i donese zakon, on praktično preuzima ulogu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u situacijama kada domaće institucije ne mogu ili ne žele djelovati.
“Tada zakon koji donese postaje domaći zakon Bosne i Hercegovine. To nije nikakav strani akt, nego domaći propis koji može ocjenjivati jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Na pitanje mogu li političke strukture nakon Schmidtovog odlaska poništiti njegove odluke, Arnautović je bio izričit.
“Apsolutno ne mogu. Jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine može ocijeniti da li je neki zakon u skladu sa Ustavom. Međutim, nemamo nijedan slučaj da je Ustavni sud poništio zakon koji je donio visoki predstavnik”, rekao je.
Dodao je da Ustavni sud u takvim situacijama ima ulogu “negativnog zakonodavca”, odnosno institucije koja može ukinuti zakon ako nije u skladu sa Ustavom, ali ne i političkih aktera koji to pokušavaju predstaviti kao političku odluku.
