Ako u automobilu koristite telefon ili poseban GPS uređaj, vjerovatno ste primijetili da GPS pokazuje drugačiju brzinu od one na brzinomjeru automobila.
Preciznije rečeno, instrument tabla prikazuje veću brzinu od one koju vidite na ekranu navigacionog sistema. Postoji nekoliko razloga za tu razliku.
Nepreciznost i zakonski dozvoljena margina
Ranije se brzina prikazivala pomoću mehaničkog sistema u mjenjaču, povezanog sajlom s magnetom koji je pomjerao kazaljku vidljivu vozaču. Kasnije su se počeli koristiti elektronski senzori postavljeni na mjenjaču.
Danas elektronski senzori ABS/ESP sistema, smješteni na točkovima, mjere brzinu njihovog okretanja. Te informacije se digitalno šalju računaru, koji ih pretvara u linearnu brzinu i prikazuje u km/h na instrument tabli.
U svakom slučaju, poluprečnik točka je važan podatak u izračunavanju brzine. Zato se taj podatak uzima u obzir prilikom homologacije brzinomjera.
Međutim, poluprečnik točka može varirati zbog brojnih faktora povezanih s gumama, kao što su pritisak u gumama, opterećenje vozila, istrošenost guma i temperatura. Zbog toga može doći do određenih odstupanja u prikazanoj brzini. Brzinomjer, dakle, ne može biti 100 posto precizan.
Osim toga, Pravilnik UNECE br. 39, kao međunarodni tehnički propis, propisuje da prikazana brzina nikada ne smije biti manja od stvarne brzine vozila. Na taj način vozač ne može prekoračiti ograničenje zato što bi mu brzinomjer pokazivao manju brzinu od stvarne.
Zbog toga proizvođači automobila namjerno podešavaju brzinomjere tako da pokazuju nešto veću brzinu. Prikazana brzina je gotovo uvijek veća od stvarne.
Propis dozvoljava maksimalno odstupanje od: 10 posto stvarne brzine + 4 km/h. Tako recimo, ako se automobil stvarno kreće 100 km/h, brzinomjer može pokazivati čak 114 km/h.
Ta margina može biti različita između proizvođača, pa čak i između različitih modela istog proizvođača. Čak i kod dva primjerka istog modela, razlike u poluprečniku točkova mogu uticati na prikazanu brzinu.
GPS je precizniji kada je u pitanju stvarna brzina
Ako GPS uređaj ili telefon pokazuje drugačiju brzinu od brzinomjera automobila, razlog je u tome što GPS koristi precizniji način mjerenja.
GPS određuje brzinu na osnovu promjena frekvencije signala koji se razmjenjuju između vozila i satelita tokom kretanja – odnosno pomoću Dopplerovog efekta.
Zbog toga GPS prikazuje brzinu koja je mnogo bliža stvarnoj brzini vozila nego što je to slučaj s brzinomjerom. Kada proizvođači automobila pokušavaju postaviti rekord u brzini, između ostalih preciznih instrumenata koriste i GPS podatke.
A šta je s fabričkim GPS-om, a šta je s radarima?
Problem nastaje kada se vozilo nalazi, na primjer, u tunelu, gdje GPS signal može biti oslabljen ili potpuno izgubljen.
Zbog toga fabrički navigacioni sistemi nekih automobila koriste kombinaciju satelitskih podataka i podataka sa senzora na točkovima. Preciznost mjerenja zato može zavisiti od uslova u kojima se vozilo nalazi.
Radari koje policija koristi za mjerenje brzine vozila također su podešeni s određenom tolerancijom u korist vozača. To je zakonski propisano.
Međutim, tolerancija nije ista za sve vrste radara – zavisi od toga da li je riječ o fiksnom, mobilnom ili drugom tipu radara.
