Stanovnici sarajevskih naselja Čengić Vila, Otoka i Alipašino Polje već su navikli na velika jata vrana koja se u predvečernjim satima okupljaju na zgradama i ispred njih. Međutim, posljednjih mjeseci sve češće primjećuju i galebove, zbog čega se na društvenim mrežama mogu pročitati komentari da pojedini dijelovi Sarajeva danas više podsjećaju na Bosfor ili neki primorski grad.
Zašto ptice mijenjaju svoje navike, zbog čega su upravo ova naselja postala njihova okupljališta te kakvu ulogu u svemu imaju urbanizacija, klimatske promjene i dostupnost hrane, u emisiji Novi dan govorila je ornitologinja Ena Hatibović.
Kako je objasnila, pojava velikog broja vrana i galebova u urbanim sredinama sa stručnog stanovišta potpuno je objašnjiva, iako razumije građane kojima takvi prizori djeluju neobično.
“Prvo su se u većem broju počele pojavljivati vrane, a sada su nam došli i galebovi. Jedan od osnovnih razloga je urbanizacija”, kazala je Hatibović.
U Sarajevu najčešći galebovi klaukavci
Prema njenim riječima, u Sarajevu se trenutno najčešće mogu vidjeti galebovi klaukavci, dok su tokom zime prisutni i riječni galebovi.
Riječni galebovi su manji, a tokom zimskog perioda mogu se prepoznati po crnoj mrlji u predjelu uha. Tokom perioda gniježđenja imaju crnu glavu.
Hatibović je objasnila da su galebovi ranije u Bosni i Hercegovini uglavnom boravili tokom zimovanja ili su se pojavljivali u većem broju tokom proljetnih i jesenjih migracija. Danas su, međutim, sve češće stalno prisutni.
Razlog je to što u gradu pronalaze uslove slične onima u priobalnim područjima.
“Imaju mjesta za gniježđenje. Njima je svejedno da li je riječ o zgradi ili velikoj litici. Osim toga, imaju veoma mnogo dostupne hrane”, navela je.
I galebovi i vrane su oportunističke vrste, što znači da se lako prilagođavaju trenutnim uslovima i koriste gotovo svaki dostupan izvor hrane.
Zašto biraju Otoku, Čengić Vilu i Alipašino Polje
Govoreći o tome zašto se ptice posebno okupljaju na području Čengić Vile, Otoke i Alipašinog Polja, Hatibović je istakla da su životinje prepoznale da im je na tim lokacijama najlakše pronaći sigurnost, hranu i mjesto za odmor.
Na tim područjima postoji veliki broj ravnih krovova na kojima se ptice mogu okupljati u većim grupama i tako se štititi od potencijalnih predatora.
U Sarajevu je, kako je pojasnila, veoma malo prirodnih predatora zbog gusto naseljenog prostora i odsustva velikih sisara i većih ptica grabljivica.
“Od grabljivica u gradu imamo vjetrušu, malog sokola koji također gnijezdi na zgradama, zamjenjujući litice zgradama. Zbog toga se galebovi i vrane na tim područjima osjećaju sigurno”, kazala je.
Jedan od razloga njihovog okupljanja je i blizina deponije Smiljevići, na kojoj ptice pronalaze velike količine hrane.
Hatibović je navela da se galebovi u narodu često nazivaju “smetljarima”, ali da taj naziv zapravo opisuje njihovo ponašanje.
“Mnoge vrste galebova dolaze na smetlišta jer su oportunističke. Iskoristit će svaki mogući resurs iz prirode, bilo da je riječ o otpadu ili o tome da uđu u gnijezdo druge ptice i uzmu jaja”, objasnila je.
Takve prilagodljive vrste mogu se prenamnožiti u uslovima u kojima nema predatora, a imaju dovoljno hrane i mjesta za gniježđenje.
Pojava ukazuje i na klimatske promjene
Iako su prizori galebova u Sarajevu mnogima zanimljivi, Hatibović upozorava da je riječ o pojavi koju bi trebalo ozbiljnije istraživati.
Ona može ukazivati na klimatske promjene, ali i na neadekvatno upravljanje otpadom.
Hatibović je naglasila da odgovornost nije isključivo na komunalnim preduzećima, već i na samim građanima, koji često hrane ptice i druge životinje misleći da im pomažu.
Kao jedan od najčešćih primjera navela je bacanje starog hljeba u Miljacku.
“Nažalost, to nije pozitivno. Hljeb je hrana koju su ljudi napravili. Njegovim raspadanjem u vodi nastaje organska materija, mogu se namnožiti alge i poremetiti riječni ekosistem”, kazala je.
Ostaci hrane mogu dovesti i do povećanja broja glodara, čime se dodatno narušava lanac ishrane.
Hljeb i ostaci ljudske hrane štetni su za životinje
Hatibović je upozorila da su hljeb i druga ljudska hrana loši za životinje jer sadrže aditive, a posebno sol, koja nije prilagođena njihovoj ishrani.
Kod labudova takva hrana može izazvati nepravilno razvijanje i izvrtanje krila, zbog čega životinje kasnije ne mogu letjeti i često su osuđene na smrt.
“Mi često imamo potrebu da svakoga nahranimo, od ljudi do životinja. To se radi iz najbolje namjere, ali u ovom slučaju nije dobro ni za koga u lancu ishrane”, istakla je.
Podsjetila je i da građani na Vrelu Bosne labudovima često bacaju smoki i druge grickalice, što je također štetno.
“Kad sam bila mala, i mi smo nosili smoki u Pionirsku dolinu da hranimo životinje. Tada se nije znalo, ali danas se zna i apelujem da se to ne radi”, poručila je.
Problem predstavljaju i ostaci hrane koje pojedini građani bacaju s balkona. Osim što prljaju prostor oko zgrada, takvim postupkom ne pomažu pticama, čak ni kada to čine iz najbolje namjere.
Vrane i galebovi će se prilagoditi jedni drugima
Govoreći o tome kako će na istom prostoru funkcionisati velika jata vrana i galebova, Hatibović je kazala da će priroda taj odnos sama regulisati.
Obje vrste navikle su živjeti uz ljude i prilagodit će se urbanim uslovima.
Vrane su poznate kao veoma inteligentne ptice. Mogu, između ostalog, odvezati zavezanu kesu umjesto da je jednostavno pokidaju kako bi došle do hrane.
Hatibović smatra da je potrebno više istraživanja populacija urbanih ptica te da bi mlade ornitologe trebalo usmjeravati upravo na tu oblast.
Širenjem Sarajeva i izgradnjom novih zgrada stvaraju se i nova mjesta za gniježđenje i razmnožavanje vrana i galebova, ali i potencijalno drugih vrsta.
Španski vrabac stigao do Fojnice
Klimatske promjene utiču i na pomjeranje pojedinih vrsta iz mediteranskih i jadranskih područja prema sjeveru.
Kao primjer Hatibović je navela španskog vrapca, vrstu koja se kolonijalno gnijezdi, odnosno veliki broj jedinki pravi veliki broj gnijezda na jednom mjestu.
Ta vrsta već je stigla do unutrašnjosti Bosne i Hercegovine i zabilježena je na području Fojnice.
“Prije dvadesetak godina uopće nije bila u ovom dijelu Mediterana. Prije petnaest godina već je bila u Dalmaciji, a sada se širi dalje. Klimatske promjene su stvarne i potrebno je razmišljati o njihovim posljedicama”, upozorila je.
Građanima galebovi uglavnom ne smetaju
Građani Sarajeva pojavu galebova uglavnom doživljavaju pozitivno ili kao neobičnu promjenu u svakodnevnom okruženju.
Jedna od anketiranih građanki kazala je da je galebove vidjela na području općine Novi Grad, u naselju Briješće, te da ih ranije nije primjećivala.
Drugi građani naveli su da im je drago vidjeti galebove i da ih smatraju ljepšim od vrana.
Jedan od njih smatra da galebovi u Miljacki pronalaze ribu, ali i otpad kojim se hrane, dok je jedna građanka kazala da ih je sada više nego ranije, možda i zbog toplijeg vremena.
Navela je i da se Dobrinja, posebno u večernjim satima, zbog velikog broja ptica i glasanja galebova sve češće poredi s primorskim gradom.
Galebovi i vrane jesu čistači, ali ne mogu čistiti grad
Hatibović je potvrdila da galebovi i vrane u prirodi imaju ulogu čistača jer jedu različite ostatke i organski materijal.
Ipak, upozorila je da se građani ne smiju oslanjati na ptice da čiste grad.
“Moramo kao građani biti odgovorniji i ne bacati otpatke. Ovakva pojava prisutna je i u drugim evropskim gradovima, tako da Sarajevo nije izuzetak. Međutim, ne smijemo dići ruke i reći da je jednostavno tako”, kazala je.
Govoreći o pticama kojih je u urbanom području Sarajeva danas manje, Hatibović je izdvojila svrake.
Riječ je o crno-bijelim pticama s dugim repom koje su uglavnom vezane za parkovska područja, kojih je u gradu sve manje.
Golubovi su, s druge strane, i dalje brojni jer su također oportunistička vrsta i okupljaju se na mjestima gdje imaju dovoljno hrane i prostora za gniježđenje.
Golubovi se u prirodi gnijezde na ulazima u pećine, liticama i u pukotinama, pa zgrade lako prepoznaju kao odgovarajuću zamjenu za prirodno stanište.
Hatibović je objasnila da je golub na nižoj poziciji u lancu ishrane, dok vrane i galebovi povremeno mogu nešto i uloviti.
Vrane gnijezda prave na drveću, dok galebovi zgrade koriste poput litica.
Ipak, naglasila je da ljudi životinjama često pripisuju ljudske osobine.
“Inteligencija kod životinja predstavlja način prilagođavanja. Vrane, galebovi i golubovi pronašli su svoju nišu i svi će bez problema koegzistirati u Sarajevu”, rekla je.
Građani trebaju smanjiti količinu organskog otpada
Kao najvažniju poruku koju građani mogu izvući iz sve većeg prisustva vrana, galebova i golubova, Hatibović je izdvojila potrebu za odgovornijim odnosom prema otpadu i ishrani životinja.
Građani ne bi trebali bacati ostatke hrane niti životinje hraniti ostacima vlastitih obroka.
Tokom zime, kada ptice teže pronalaze hranu, mogu se napraviti odgovarajuće hranilice te ih hraniti sjemenkama i svježim voćem.
“Ne treba ih hraniti hranom koja je ostatak našeg ručka. Moramo pokušati bolje upravljati otpadom i biti odgovorniji prema prostoru u kojem živimo”, zaključila je Hatibović.
┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
