Naime, zadatak mu je bio dešifrovati četiri hiljade godina star sistem pisanja linearnog elamskog pisma, za koje se dugo pretpostavljalo da ga je nemoguće dešifrovati.
“Od svih sistema pisanja koji su se koristili u Iranu, jedini koji je uistinu razvijen na području današnjeg Irana jeste linearno elamsko pismo. Svi ostali sistemi – klinasto pismo, arapsko ili grčko – uvezeni su sa zapada”, ukazao je Desset.
Postao je zainteresovan za ovo pitanje 2006. godine, kada je učestvovao u arheološkim iskopavanjima na jugu Irana, gdje su otkrivene pločice s ispisanim linearnim elamskim pismom.
Pismo čini 77 znakova – dijamanata, krivulja i drugih geometrijskih oblika. Potiče iz civilizacije Elama iz bronzanog doba, koja je davno nestala iz spomenutog područja.
Francuski istraživači su ga otkrili 1903., istražujući arheološko nalazište Suza. Stručnjaci su tada bili zbunjeni. Uslijedili su višedecenijski napori da se dešifruje.
“Bilo je toliko ćorsokaka”, podsjetio je Desset.
No, to se promijenilo kada je dobio pristup vazama na kojima je ovo pismo, a koje su se nalazile u londonskoj kolekciji Mahboubian, nazvanoj po iranskoj porodici koja živi u egzilu.
“Uspio sam pristupiti deset novih tekstova, što je bilo ključno. Naime, ključno za dešifrovanje nekog pisma je često u vlastitim imenima – imenima mjesta, bogova, kraljeva”, obrazložio je francuski arheolog.
Zbog ovog postignuća, Desseta upoređuju sa Jean-Françoisom Champollionom, poznatim francuskim filologom koji je dešifrovao drevne egipatske hijeroglife početkom 19. stoljeća.
“Ono što je uspjelo Champollionu bila su imena vladara – Ptolomej, Kleopatra itd. Identifikovao je simbole kojima su bilježena njihova imena. Moj Ptolomej je bio vladar imena Shilhaha, koji je vladao 1950. godine prije nove ere”, naglasio je.
U nizu posljednja četiri simbola primijetio je da su posljednja dva identična, što je ponavljanje koje je odgovaralo završetku imena “Shilhaha”. Desset je nakon toga mogao raditi na dešifrovanju 45 natpisa. Sada namjerava istražiti pločice s proto-elamskim pismom, za šta je ukazao da je jedan od najstarijih pisanih izvora na svijetu.
Međutim, u bojazni je da bi izraelsko-američki napadi na Iran i sukobi na Bliskom istoku mogli negativno utjecati na njegovo istraživanje. Ipak, nada se da će uspjeti doprinijeti iranskoj kulturi, piše France 24.
