Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo već provodi aktivnosti u cilju rekonstrukcije.
Naime, resorni ministar u ostavci Adnan Šteta (SDP) je prošle sedmice s direktoricom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Bosni i Hercegovini Stelom Melnic potpisao mandatno pismo za projekat rekonstrukcije. Osim toga, potpisan je grant za izradu idejnog rješenja, kojeg će finansirati Vlada Austrije.
Ovim je stavljena tačka na dugogodišnje glasine da će se Remiza izmjestiti sa Alipašinog Mosta u Hrasnicu, nakon što se izgradi tramvajska pruga do Hrasnice. Dakle, Remiza će ostati na postojećoj lokaciji.
Odličan poznavatelj javnog prijevoza u bh. glavnom gradu Jan Čihák je u razgovoru za Klix.ba obrazložio zašto smatra da je dobra odluka da se Remiza ne izmjesti. Prvenstveno je podsjetio da je njena trenutna lokacija prije 70 godina strateški izabrana.
“U sredini je tramvajske mreže, tj. tramvajske trase Baščaršija – Ilidža. Na taj način je olakšano šlepanje tramvaja u kvaru, koji su imali udes isl. To je nešto što se svugdje događa relativno često. S Remizom u sredini trase se redovni saobraćaj pri šlepanju mnogo manje otežava nego kada bi Remiza bila u Hrasnici”, ukazao je.
Dodaje da veća udaljenost tramvajskog depoa znači i veću osjetljivost tramvajskog saobraćaja. S druge strane, ako je taj depo u sredini trase, onda se omogućava da tramvaji saobraćaju na pola te trase.
Osvrnuo se i na stav da se Remiza treba izmjestiti iz urbane lokacije zbog toga što je zapuštena.
“Nije do same Remize, nego do užasnog stanja u GRAS-u. Autobuski depo u Remizi djeluje kao deponija, mjesto za otkup metalnog otpada. Sasvim je normalno da su takvi depoi na urbanim lokacijama. Primjera radi, to je slučaj u Pragu, Varšavi, Beču ili Budimpešti”, istakao je Čihák.
Ukazao je da je izvodivo da se tokom rekonstrukcije Remize izgradi građevina u čijem prizemlju će biti tramvajski depo, a iznad depoa poslovno-stambeni prostor.
“Velika prednost toga bi bila da krov tramvajskog depoa ne bi bio izložen vremenskim uslovima. No, nedostatak bi bila buka i vibracije iz depoa, što bi utjecalo na one koji borave u poslovno-stambenom prostoru”, dodaje.
Za sagovornika Klix.ba je neupitno da je rekonstrukcija Remize neophodna, i zbog održavanja novih tramvaja.
“Vrijeme kada je majstoru bio dovoljan šarafciger, čekić ili neki drugi ručni alat je prošlo. Mehanički i analogni sistemi su prošlost. Svaki novi tramvaj je jedan veliki računar”, istakao je.
Međutim, napomenuo je na nužnost modernizacije u organizaciji poslovanja GRAS-a. Kao problemom je istakao i to što o javnom prijevozu odlučuju i oni koji ga ne koriste.
