Rasprava je izbila nakon što je oko 600 filmskih radnika, među njima Juliette Binoche i Arthur Harari, potpisalo peticiju protiv sve većeg Bolloreovog utjecaja na francuske medije i kulturu. U njoj su kritikovali i kupovinu 34 posto udjela Canal+ u lancu kina UGC te izrazili bojazan zbog pomjeranja uređivačke linije grupe udesno pred predsjedničke izbore 2027. godine.
Predsjednik Canala+ Maxime Saada izazvao je burne reakcije kada je na godišnjem ručku s producentima u Cannesu poručio: “Zbog toga više neću raditi – više ne želim da Canal radi – s ljudima koji su potpisali ovu peticiju”.
Dodao je i: “Ako ljudi zaposlene u Canalu zovu kriptofašistima, ne želim da radim s ljudima koji mene nazivaju kriptofašistom. Žao mi je, ali za mene je to granica”.
Njegova izjava odnosila se na Hararijev komentar u listu Liberation nakon objave peticije.
Canal+ ove godine stoji iza šest filmova prikazanih u Cannesu, ali je grupa na pojedinim projekcijama dočekana zvižducima kada bi se njen logo pojavio na ekranu. Prema izvorima iz industrije, kompanija ipak ne namjerava praviti stvarnu crnu listu svih potpisnika, među kojima su brojni članovi ekipa i manje poznati glumci i producenti.
Saada je branio uređivačku nezavisnost Canal+ i podsjetio da se grupa prije 18 mjeseci odvojila od Vivendija, dok Bollore preko svog holdinga i dalje ostaje njen najveći dioničar s 30 posto udjela.
Istovremeno je naglasio da Canal+ želi dugoročno ostati ključni finansijer francuskog filma. Prema važećem trogodišnjem sporazumu, kompanija se obavezala uložiti 480 miliona eura do kraja 2027. godine, a novi pregovori mogli bi donijeti i veća ulaganja.
Dodatne sumnje izazvala je i investicija u UGC. Saada tvrdi da nije riječ o preuzimanju, ali je priznao da bi Canal+ 2028. mogao pokušati steći kontrolu nad tim lancem kina. Napetosti između Canala+ i pretežno lijevo orijentirane francuske filmske zajednice zato bi mogle dodatno rasti kako se približavaju izbori 2027. godine.
