Dokazi ukazuju na to da konzumacija hrane ranije tokom dana i produžavanje noćnog posta mogu značajno doprinijeti boljoj kontroli kilograma.
Studija provedena u Kataloniji, koja je obuhvatila više od 3.000 ispitanika starosti između 40 i 65 godina, otkrila je jasnu korelaciju između vremena obroka i indeksa tjelesne mase.
Kasnije konzumiranje hrane, češći obroci i kasni odlazak na spavanje povezani su s većom tjelesnom težinom. Raniji prvi obrok i duži period noćnog posta (vrijeme od zadnjeg obroka do doručka) povezani su s nižim indeksom tjelesne mase.
Stručnjaci ističu da je rano jedenje usklađeno sa unutrašnjim biološkim satom, što omogućava efikasnije sagorijevanje kalorija i bolju regulaciju apetita.
Zašto je vrijeme obroka važno?
Naučna disciplina poznata kao hrononutricija fokusira se na interakciju između vremena unosa hrane i cirkadijalnog ritma. Cirkadijalni sistem reguliše naše cikluse spavanja, buđenja i ishrane.
“Neuobičajeni obrasci ishrane, poput onih kasno u noć, mogu poremetiti metaboličke procese i doprinijeti pretilosti,” kazala je dr. Heewon L. Gray sa Univerziteta Južna Florida za Verywell Health.
Osim kontrole težine, raniji doručak i večera povezuju se sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da je izbjegavanje doručka povezano sa povećanim rizikom od pretilosti.
