Prema prijedlogu, ukoliko osoba koja je ispisala grafit ne bude pronađena, vlasnik ili upravljač objekta dužan je da u propisanom roku ukloni grafit i fasadu vrati u prvobitno stanje. Kod stambenih zgrada to u praksi znači da bi odgovornost mogla pasti na zajednice etažnih vlasnika (ZEV), odnosno na same stanare.
Takvo rješenje otvara dilemu da li će upravo građani snositi posljedice za djelo koje nisu počinili.
Predsjednici zajednica etažnih vlasnika već godinama se bore s problemima održavanja zgrada, od dotrajalih fasada i krovova do nedostatka novca za redovno održavanje. Nova obaveza mogla bi značiti i dodatne troškove za uklanjanje grafita, posebno na objektima koji su često na meti vandala.
Nameće se i pitanje na koji način ZEV može spriječiti ispisivanje grafita. Da li će zajednice biti primorane da ulažu u video-nadzor, dodatnu rasvjetu ili druge mjere zaštite? Hoće li pojedine zgrade organizovati dežurstva ili će se od stanara očekivati da sami prijavljuju i pokušavaju identifikovati počinioce?
Iako je namjera Grada da se grafiti što prije uklone i spriječi njihovo širenje, ostaje otvoreno pitanje da li se odgovornost za vandalizam može prebaciti na one koji su zapravo oštećeni.
Građani se s pravom pitaju hoće li novi propisi dovesti do manje grafita ili će samo povećati troškove zajednica etažnih vlasnika. Bez efikasnijeg otkrivanja i kažnjavanja počinilaca, postoji bojazan da će se problem rješavati tako što će račune za čišćenje na kraju plaćati stanari.
