Matt Walker, genetičar iz New Yorka koji godinama nije mogao maziti psa bez kihanja, sada bez problema živi s biglom Bailey.
Njegova alergija nije nestala, ali su kod Bailey i njenog blizanca Alfieja uklonili glavni gen odgovoran za proizvodnju proteina koji izaziva reakcije kod ljudi.
“Osjećaj sada je neka kombinacija olakšanja, strahopoštovanja i zahvalnosti što je uspjelo”, rekao je Walker o rezultatu.
Njegova kompanija Kindred Companion Sciences koristila je CRISPR, tehniku za uređivanje gena nagrađenu Nobelovom nagradom, kako bi stvorila ove pse.
Istraživači su najprije u laboratoriji izmijenili genetski kod u ćelijama pseće kože, potom taj uređeni kod prenijeli u jajne ćelije koje su usađene surogat majci bigla.
Tako su u septembru 2024. godine rođene dvije zdrave ženke, a testovi njihove sline i krzna nisu pokazali prisustvo ključnog alergijskog proteina. Walkerova koža reagovala je na uzorke pudle i goldendoodlea, ali ne i na uzorke dva bigla.
Studija je objavljena u srijedu u časopisu CRISPR Journal i prema navodima autora, prvi je uspješan slučaj primjene ovakvog pristupa kod pasa.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će trebati godine da se utvrde dugoročni zdravstveni efekti i provjeri koliko je metoda zaista efikasna kod šire populacije ljudi alergičnih na kućne ljubimce.
Bioetičar Arthur Caplan s Grossman School of Medicine pri New York Universityju upozorio je i na moguću širu posljedicu.
“Otvara vrata tome da mnogo više ljudi može imati kućne ljubimce. S negativne strane, moglo bi obeshrabriti ljude da udomljavaju napuštene i neželjene životinje koje nisu genetski prilagođene da budu bez alergena”, poručio je.
