Dijareja, povraćanje, povišena temperatura, grčevi i izražena iscrpljenost simptomi su zbog kojih se tokom ljeta pacijenti češće obraćaju ljekarima. Iako ih u svakodnevnom govoru često nazivamo „stomačnim virusom“, iza slične kliničke slike mogu stajati virusne i bakterijske infekcije, ali i trovanje hranom. Infektologinja Alma Sejtarija Memišević za Novi dan N1 objasnila je kako ih razlikovati, zbog čega je dehidracija najveća opasnost i kada je vrijeme za odlazak ljekaru.
Sejtarija Memišević kaže da je povećan broj pacijenata s probavnim tegobama karakterističan za ovaj period godine.
„Apsolutno je sezonski. U ovom periodu godine uvijek imamo povećan broj pacijenata upravo sa probavnim tegobama“, kazala je infektologinja u Novom danu.
Iza simptoma, međutim, ne mora stajati isti uzročnik. Akutni gastroenteritis mogu izazvati virusi i bakterije, dok određena trovanja hranom nastaju nakon unošenja toksina koji su se već stvorili u hrani.
Trovanje hranom ili infekcija?
Jedna od razlika može biti brzina pojave i trajanje simptoma. Kod nekih trovanja izazvanih već stvorenim bakterijskim toksinima simptomi mogu početi vrlo brzo, a povraćanje može biti dominantno. Sejtarija Memišević navodi da takva simptomatologija često kratko traje i može prestati unutar 24 sata.
S druge strane, kod bakterijskih crijevnih infekcija situacija može biti ozbiljnija.
Posebno je izdvojila salmonelu, koja se može povezati s kontaminiranom ili nedovoljno termički obrađenom hranom, naročito peradi i jajima. Navela je i primjer iz prakse u kojem je nedovoljno termički obrađena hrana dovela do teške infekcije i komplikacija.
Podaci CDC-a potvrđuju da su infekcije salmonelom češće tokom toplijih mjeseci, kada više temperature i nepravilno čuvanje hrane stvaraju povoljnije uslove za razmnožavanje bakterija.
„Stomačni virus“ može zahvatiti cijelu porodicu
Virusni gastroenteritis može se vrlo brzo širiti među članovima porodice, djecom u kolektivima i drugim osobama koje borave u bliskom kontaktu.
Sejtarija Memišević među mogućim virusnim uzročnicima navodi rotavirus, adenovirus i norovirus te ističe da inkubacija može biti kratka, nakon čega se javljaju povišena temperatura, proljev i povraćanje.
Važno je, međutim, precizirati način prijenosa. Prema CDC-u, norovirus se prvenstveno prenosi fekalno-oralnim putem: direktnim kontaktom sa zaraženom osobom ili preko kontaminirane hrane, vode, predmeta i površina. Sitne kapljice nastale prilikom povraćanja također mogu dospjeti na površine, hranu ili direktno u usta druge osobe.
Zato je jedna od najvažnijih preventivnih mjera temeljito pranje ruku sapunom i vodom.
„Pranje ruku je i dalje vrlo, vrlo važno“, naglasila je infektologinja, podsjećajući da se virusi određeno vrijeme mogu zadržavati i na površinama.
CDC posebno upozorava da kod norovirusa alkoholni dezinficijens za ruke nije dobra zamjena za pranje sapunom i vodom.
Najveća opasnost je dehidracija
Bez obzira na to šta je izazvalo gastroenteritis, jedan od najvećih rizika je gubitak tečnosti i elektrolita.
To je posebno važno kod male djece i starijih osoba.
Sejtarija Memišević savjetuje da se tečnost uzima često i u malim količinama. Ako osoba povrati, preporučuje napraviti kratku pauzu i zatim ponovo pokušati s manjim količinama tečnosti. Ako pacijent više ne može nadoknađivati tečnost na usta i pojavljuju se znaci dehidracije, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Svjetska zdravstvena organizacija također navodi dehidraciju kao najveću neposrednu opasnost kod dijareje. Gubitkom stolice i povraćanjem organizam gubi i vodu i elektrolite, zbog čega WHO preporučuje oralne rehidracijske otopine (ORS), dok je kod teške dehidracije ili šoka nekada potrebna intravenska nadoknada tečnosti.
Posebnu pažnju treba obratiti ako osoba ne uspijeva zadržati tečnost.
Kod male djece stanje se može pogoršati mnogo brže. Sejtarija Memišević upozorava da dijete koje satima kontinuirano povraća i nikako ne može unositi tečnost treba odvesti pedijatru.
WHO među znacima ozbiljnije dehidracije kod djece navodi izrazitu pospanost ili poremećaj svijesti, upale oči, nemogućnost ili izrazito otežano uzimanje tečnosti te veoma sporo vraćanje kože nakon blagog uštipa. Medicinsku pomoć treba tražiti i kada postoji krv u stolici ili proljev postane dugotrajan.
Ljeti posebno paziti na hranu
Visoke temperature povećavaju rizik ako se kvarljiva hrana ne čuva pravilno.
„Ne možemo mi po ovoj vrućini dva sata ostaviti hranu na stolu“, upozorila je Sejtarija Memišević. Posebno je naglasila važnost pravilnog čuvanja hrane, higijene ruku, pranja voća i povrća te dovoljne termičke obrade namirnica.
Prema preporukama američke FDA, kvarljivu hranu, pripremljena jela i ostatke hrane treba staviti u frižider najkasnije dva sata nakon pripreme ili serviranja. Ako je vanjska temperatura viša od oko 32 stepena Celzijusa, taj period se skraćuje na jedan sat.
Antibiotik nije terapija za svaku crijevnu infekciju
Infektologinja je posebno upozorila na samoinicijativno uzimanje antibiotika.
Govoreći o salmonelozi, naglasila je da antibiotici nisu rutinska terapija za nekomplikovane crijevne infekcije i da se primjenjuju u određenim težim slučajevima.
To je u skladu i sa smjernicama CDC-a: većini pacijenata sa salmonelozom dovoljni su nadoknada tečnosti i elektrolita i druga suportivna terapija. Antibiotici se razmatraju kod teških infekcija i kod pacijenata koji imaju povećan rizik od invazivne bolesti. Kod inače zdravih ljudi antibiotici uglavnom ne skraćuju trajanje proljeva ili temperature, a mogu produžiti period izlučivanja salmonele.
Zbog toga iza naizgled istih simptoma ne treba automatski stavljati dijagnozu „stomačnog virusa“ niti posezati za antibioticima.
Najvažnije je pratiti može li osoba unositi tečnost, postoje li znakovi dehidracije, krv u stolici, izrazito loše opće stanje ili drugi simptomi koji ukazuju da je potreban pregled ljekara. Poseban oprez potreban je kod male djece, starijih osoba i osoba koje imaju povećan rizik od komplikacija.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
